IT TVRTKA King ICT ovu godinu završava s 10 posto višim prihodima nego prošlu, povećanjem broja zaposlenih na 720 i mnogim ostvarenim projektima vezanim za ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu te energetiku, obrazovanje, NATO i druge, ističe predsjednik Uprave te tvrtke Plamenko Barišić.

"Iako kao i svi vidimo i osjećamo veliki rast troškova ove godine, poslovanje nam je profitabilno, možda nešto manje zbog svih izazova s kojima smo se suočili ove godine, posebice zbog porasta cijena energenata i poremećenih dobavnih lanaca. Inflacija nam je također problem, kao i tečaj dolara", rekao je Barišić za Hinu.

"Nećemo morati plaćati dodati porez na dobit"

Ne navodeći točne iznose očekivanih prihoda i dobiti za ovu godinu, napominje samo da im dobit nije rasla zbog pritiska porasta cijena i drugih pa smatra da neće morati plaćati dodati porez na dobit.

Oko zaposlenih, čiji su broj povećali ove godine sa 700 na 720 u cijeloj King ICT grupaciji jer posluju i u većini zemalja bliže regije i dalje po Europi, Barišić kaže da je među njima oko 10 posto radnika iz regije, a iako im se za posao javljaju i stranci iz raznih zemalja, njihov udio je još uvijek mali.

Od važnijih projekata na kojima su radili ove godine spominje rješenja vezana uz prelazak na euro te projekte za MUP za nadzor prometa kao i ulaska Hrvatske u šengenski prostor, uključujući i nadogradnju te prilagodbu raznih sustava za ulazak u zemlju i drugih šengenskom informacijskom sustavu.

"Nama je specijalizacija javna sigurnost i promet i tu je Schengen za sve nas jedna od svijetlih točaka, za što smo, kako je poznato, tehnički bili spremni već više od godinu dana. Tu je naš doprinos kroz informacijske sustave i ICT rješenja, i mi smo jedan od mnogih dionika-ICT tvrtki koje su u tome sudjelovale", kaže Barišić.

Do 40% prihoda je od poslova s državom 

Od ukupnih prihoda, 30 do 40 posto King ICT ostvaruje od poslova s državom, pri čemu se gotovo 70 posto poslova odnosi na EU fondove, tako da je, kako komentira, "minimalni rad s nacionalnim ili državnim budžetom".

Nastavak pozitivnih trendova u poslovanju očekuju i iduće godine, u kojoj će nastaviti ulaganja u edukaciju zaposlenih te zapošljavanje, nove tehnologije i razvoj ICT proizvoda, pri čemu spominje kao primjer King ICT-jevo informatičko rješenje za terminal u Omišlju.

I inače u energetici vide potencijal i izazov za svoje poslovanje zbog sve veće okrenutosti ka zelenom i održivom, kao i u obrazovanju kroz sustave e-škola i slične.

"U 2023. i za nas, ali i za cijelu Hrvatsku, dolaze velike prilike kroz NPOO i Schengen i mi to jednostavno ne smijemo propustiti. Moramo to iskoristiti da podignemo digitalnu, zelenu i svu drugi infrastrukturu za razvoj društva. Hrvatska je sada i u EU, i u Schengenu, i u NATO-u, i nemamo više prava na nikakve izgovore, dio smo modernog svijeta i sada je do nas. Moramo se skupiti i organizirati, prije svega urediti sustav obrazovanja, otvoriti zemlju svima i polako uz sve institucije i suradnju javnog i privatnog graditi pametnije društvo", zaključio je Barišić.