PREDSJEDNIČKI kandidat HDZ-a Dragan Primorac, kojeg je njegov protukandidat Zoran Milanović nazvao japajakalom, odnosno hvalisavcem, nije se prestao hvaliti svojim znanstvenim uspjesima čak ni nakon što je doživio politički poraz.

Dan nakon izborne noći na svojem profilu na Facebooku pohvalio se da je citiranost njegovih znanstvenih radova prešla "magičan broj" od 10.000 (dolje).

Kako smo pisali na Indexu, Primorac je svoja znanstvena i druga postignuća vrlo detaljno predstavio u svojem životopisu na čak 54 stranice. To hvalisanje dobar je povod za podrobnije razmatranje što to uopće znači biti vrhunski znanstvenik i koliko je značajna Primorčeva magična brojka od 10.000 citata.

Kako vrednovati znanstvenika?

Uspješnost znanstvenika ocjenjuje se na temelju cijelog niza brojčanih i opisnih pokazatelja. Ovo su neki od ključnih:

1. Broj i kvaliteta objavljenih radova

Ukupan broj publikacija - važan je pokazatelj produktivnosti, no brojnost ne podrazumijeva nužno i visoku kvalitetu. Vrsta publikacija - originalni znanstveni radovi imaju veću težinu od preglednih članaka ili konferencijskih sažetaka.

2. Autorstvo na ključnim pozicijama

Doprinos znanstvenika na nekom radu u medicini uvriježeno se procjenjuje prema poziciji u popisu autora (to ne vrijedi za sve znanosti). 

Prvi autor - trebao bi biti onaj tko je proveo najveći dio istraživanja.

Posljednji autor - trebao bi biti voditelj istraživanja ili mentor koji je osmislio projekt.

3. Čimbenik utjecaja časopisa

Važno je također i kakav je čimbenik utjecaja (IF) časopisa u kojem se rad objavljuje. IF mjeri prosječan broj citata članaka objavljenih u časopisu u zadnje dvije godine.

Objavljivanje u časopisima kao što su Nature, Science, ili The Lancet često se smatra vrhuncem znanstvene karijere zbog njihovog visokog IF-a.

4. Broj citata

Broj citata koje radovi nekog znanstvenika dobivaju jedan je od pokazatelja uspješnosti znanstvenika. Međutim, on nije dovoljan sam po sebi. On ne razlikuje dobro značaj i doprinos uloge svakog koautora na radu. Stoga se koriste specifične metrike koje pružaju detaljniji uvid u utjecaj znanstvenika poput h-indeksa koji kombinira broj radova i broj citata koje radovi dobivaju.

5. Financiranje i vodstvo istraživačkih projekata

Važna potvrda izvrsnosti znanstvenika je i dobivanje prestižnih znanstvenih projekata i grantova (npr. EU Horizon projekti, NIH grantovi i sl.).

6. Mentorski rad i doprinos znanstvenoj zajednici

Broj diplomskih, magistarskih i doktorskih radova koje je znanstvenik mentorirao također se uzima kao pokazatelj znanstvenog doprinosa. Reputaciji znanstvenika pridonose i organizacije konferencija, članstvo u uredništvima časopisa i sudjelovanja u stručnim odborima.

7. Nagrade i priznanja

Dobivanje prestižnih nagrada još je jedan od pokazatelja znanstvenog doprinosa.

Velike brojke bez velike težine

Važno je istaknuti da se velika citiranost i h-indeksi mogu postići sudjelovanjem u brojnim znanstvenim radovima, čak i ako istraživač nije glavni autor rada.

Za ilustraciju, jedan od najpoznatijih i najcitiranijih znanstvenih radova u području medicine je rad povezan s Projektom Humanog genoma objavljen 2001. u Natureu. U njemu je sudjelovalo više od 200 koautora iz svijeta, a citiran je desecima tisuća puta jer je bio prvi detaljan nacrt ljudskog genoma, što je revolucioniralo medicinu i biologiju.

Znanstvenici na pozicijama moći

Znanstvenici ponekad mogu iskoristiti svoje pozicije moći kako bi bili navedeni kao koautori, ponekad čak i kao glavni autori, unatoč tome što njihov doprinos istraživanju nije velik.

Primjerice, mladi znanstvenici u medicini ponekad trebaju dozvolu etičkog povjerenstva neke klinike kako bi proveli istraživanje na pacijentima. Za to im je potrebna suglasnost voditelja odjela. Ta osoba može uvjetovati davanje suglasnosti koautorstvom na radu, ili mlađa osoba može sama osjećati dužnost navesti šefa za koautora.

Citati za specifične zasluge

Neki znanstvenici mogu profitirati od toga što su u svojim istraživanjima došli do uzoraka koji drugima u svijetu nisu dostupni kao što su primjerice uzorci neandertalaca ili populacija otoka u kojima se stanovništvo slabo miješa pa im je DNA zanimljiv za istraživanja povezanosti gena s bolestima.

Oni će ponekad biti navedeni kao koautori novih istraživanja iako su u njima imali malu ulogu.

Konačno, važne su i godine znanstvenika jer duža karijera podrazumijeva više prilike za skupljanje citata.

Što kažu brojke o Primorcu?

Brojke kojima se hvali Primorac od preko 10.000 citata i h-indeks 44 obično su znak da je riječ o renomiranom znanstveniku. Međutim, one nisu rijetkost u području biomedicinskih znanosti. Primjerice, na listi 2% svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti samo Primorac nije smješten među top 30 znanstvenika u RH.

Razlike postaju još očitije ako te brojke usporedimo s brojkama nekih od naših znanstvenika po citatima i h-indeksu na Google Scholaru (tablica dolje).

Ovdje treba imati na umu da u tablici nisu navedeni svi znanstvenici po točnom redoslijedu, da neki od navedenih, poput Stipana Jonjića, rade u Hrvatskoj (što može biti otežavajuća okolnost), a neki uglavnom u inozemstvu te da su neki dobar dio citata ostvarili kroz velike, važne međunarodne kolaboracije, što posebno vrijedi za fizičara Ivicu Puljka. 

Treba posebno istaknuti da su Igor Rudan i Ivan Đikić rangirani u top 0,1% svjetskih znanstvenika na listi Clarivate već nekoliko godina. 

Što kažu podaci o Primorčevim radovima?

Kako smo već ranije naveli, u znanstvenom radu prvi i posljednji autor obično imaju najveću ulogu i zaslugu u radu. Ako netko ima visok h-indeks, ali rijetko zauzima te pozicije, to ukazuje na sporedniju ulogu u istraživanju. Znanstvena zajednica još nije našla načina da pravedno, prema stvarnim zaslugama, precizno raspodjeli broj citata na pojedine koautore jer je to objektivno teško učiniti.

Pretraživanjem Primorčevih radova na PubMedu postaje vidljivo da je većina radova na kojima je naveden kao glavni autor objavljena u časopisima skromnijeg utjecaja kao što su Croatian Medical Journal koji ima IF 1.5, Genes koji ima IF 3.76 i Biomedicines koji ima IF 5.8. Za usporedbu, IF časopisa Nature Medicine je oko 58.7, a The Lanceta 98.4.

Primorac također nije kao voditelj istraživanja dobio neki veliki znanstveni projekt poput EU Horizona, DFG-a, ili NIH-a, kakve su dobili Rudan, Đikić i Jonjić.

Dobro je na kraju pogledati i popis znanstvenika iz RH koji su uvršteni na svjetsku listu 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti. Primorac je na njemu rangiran na 228527. mjestu, a ispred njega se nalazi preko 70 znanstvenika iz Hrvatske, kao što su Sandro Nižetić, Frano Barbir, Goran Šimić, Livia Puljak i Ivana Novak, koji se u javnosti neusporedivo manje eksponiraju.

Ukratko, kad se procjenjuje je li Primorac vrhunski znanstvenik, nužno je u obzir uzeti sve navedene oblike vrednovanja znanstvenika, a ne samo broj citata i h-indeks.