KADA je Gustavo Petro, prvi progresivni predsjednik Kolumbije, preuzeo dužnost u kolovozu, iznio je ambiciozan plan. Konačno će sklopiti stabilan mir s više pobunjeničkih skupina u Kolumbiji, borit će se protiv nejednakosti oporezivanjem jedan posto najbogatijih građana, odustat će od kaznenog pristupa kontroli droge koji je koštao milijune života diljem svijeta uz mršave rezultate, piše CNN.

Tri mjeseca kasnije postoje razlozi za optimizam. Kolumbija i najveća pobunjenička skupina koja je još uvijek aktivna na njezinom teritoriju, Nacionalna oslobodilačka vojska (ELN), potpisale su obvezu ponovnog pokretanja mirovnih pregovora nakon četiri godine stanke, a Kongres je donio fiskalni plan koji ima za cilj prikupiti gotovo četiri milijarde dolara novih poreza sljedeće godine.

Procvjetala proizvodnja narkotika

Ali droga ostaje možda najteži izazov za Petra. Tijekom pandemije u Kolumbiji je procvjetala proizvodnja narkotika.

Ukupna površina na kojoj se uzgaja lišće koke - glavni sastojak kokaina - porasla je 43% u 2021. godini, pokazuje novo godišnje istraživanje UN-ova Ureda za drogu i kriminal. Istodobno, količina proizvedene koke po hektaru porasla je za dodatnih 14%, izvijestio je UN, što je stručnjake nagnalo da zaključe kako Kolumbija proizvodi više kokaina nego ikad u svojoj povijesti.

U mnogim ruralnim dijelovima zemlje proizvodnja nedopuštenih droga postala je jedina gospodarska aktivnost tijekom lockdowna, objašnjava UN, jer su se tržišta i poljoprivredne rute zatvarali, a poljoprivrednici prešli s prehrambenih usjeva na koku.

Usjevi koke samo kilometar od autoceste

Prema Elizabeth Dickenson, višoj analitičarki pri International Crisis Groupu, porast žetve postao je toliko očit da ga čak i slučajni posjetitelj može vidjeti.

"Prije nekoliko godina morali ste se voziti satima da biste vidjeli usjeve koke. Sada su mnogo češći, samo kilometar od glavne autoceste", rekla je Dickenson za CNN nakon nedavnog izleta u Caucu, kolumbijsku jugozapadnu regiju u kojoj je zabilježen porast zasađenih površina od 76 posto.

U rezervatu Tacueyo povećanje žetve koke i marihuane izazvalo je duboku zabrinutost čelnika lokalne autohtone zajednice, tvrdi Nori Taquinas, ekološka aktivistica koja je primila više prijetnji smrću od kriminalnih organizacija.

Dva znaka ukazuju na održiviju trgovinu drogom nego posljednjih godina, ističe Taquinas: neformalne kontrolne točke na cesti koja vodi do Tacueya i zabrinjavajući trend napuštanja škole jer su lokalna djeca prisiljena služiti kriminalnim organizacijama oko proizvodnje narkotika.

"Karteli plaćaju oko tri dolara za čišćenje pola kilograma klica marihuane. Dijete može očistiti oko tri kilograma dnevno, a to je ovdje solidan novac. Teško je to zaustaviti", objašnjava Taquinas.

Jedini pozitivan aspekt je to što povećanje proizvodnje i trgovine drogom u njezinoj zajednici nije donijelo više nasilja. "Trenutačno je zatišje, ali uskoro će se karteli početi natjecati oko žetve, a to znači borbu do smrti."

Procvat naoružanih skupina posljednjih godina jedan je od najvećih problema kolumbijskog mirovnog procesa, kojim je 2016. nakon više od pola stoljeća okončan građanski rat.

Prije ovog dogovora većina gerilskih skupina bila je disciplinirana poput obične vojske i to je pomoglo pregovorima između javnih dužnosnika i pobunjeničkih skupina. Sada su se naoružane skupine koje nisu odustale od oružane borbe podijelile u do šezdeset različitih grupa, koje se često bore međusobno.

Čak i ako nedavno najavljeni mirovni pregovori s ELN-om budu uspješni, postoji još najmanje 59 skupina uključenih u trgovinu drogom s kojima se vlada mora nositi.

Jedan od najvećih problema Kolumbije u zadnjih 50 godina

Uvjeravanje farmera da prestanu uzgajati koku jedan je od najvećih problema Kolumbije u posljednjih 50 godina. Tradicionalno rješenje bilo je kažnjavanje farmera uništavanjem usjeva na sve sofisticiranije i snažnije načine: fumigacije iz zraka, prisilne kampanje iskorjenjivanja, nadzor iz zraka i raspoređivanje trupa u regijama u kojima se uzgaja koka.

Ali to je koštalo milijune dolara i uglavnom je financirano kroz vojnu pomoć SAD-a te je odnijelo živote tisuća kolumbijskih farmera i vojnika u sukobima i nasilju povezanom s drogom. Sve do ove godine malo tko se usudio to propitivati s pozicije moći.

Iako Petro ne snosi nikakvu odgovornost za najnovija povećanja proizvodnje - izvješće detaljno opisuje trendove vezane uz narkotike do prosinca 2021., prije ovogodišnjih izbora - njegova poruka da se odustane od rata protiv droge u skladu je sa spoznajama Ujedinjenih naroda da bi milijarde dolara uložene u sprječavanje kolumbijskih farmera da uzgajaju koku moglo bolje iskoristiti.

"Prvo što se primjećuje u izvješću je potpuni neuspjeh rata protiv droge", kaže kolumbijski ministar pravosuđa Nestor Osuna i jedan od ljudi zaduženih za iznalaženje novog rješenja za ovaj problem. Vladin plan, rekao je Osuna za CNN, usredotočen je na tri ključna trenutka.

Odmah ograničiti širenje nasilja povezanog s drogom

U neposrednoj perspektivi Petrova administracija ima za cilj odmah ograničiti širenje nasilja povezanog s drogom, čak i ako to znači dopuštanje povećanja područja za uzgoj koke u narednim godinama.

Kako bi se izbjegao sukob sa zajednicama koje uzgajaju koku i smanjile odmazde kartela, kampanja za iskorjenjivanje koke u Kolumbiji bit će smanjena, iako ne u potpunosti obustavljena, a ministarstvo pravosuđa krenulo bi u niz "dobrovoljnih konzultacija" kako bi uvjerilo lokalne zajednice da zamijene ilegalne usjeve legalnim u zamjenu za financijske poticaje.

Na kraju će se zamjena usjeva dogoditi u velikim razmjerima širenjem poljoprivredne granice Kolumbije, smatra kolumbijski ministar.

"Ako ponudimo održivu alternativu poljoprivrednicima koji uzgajaju koku, oni će ju prihvatiti. Istina je da se trenutačno nijedan poljoprivredni proizvod ne može uspoređivati s prihodima koje donosi koka, ali također je istina da je koka i dalje ilegalna. Mislimo da bi farmeri radije radili po zakonu, čak i uz niže marže, nego u ilegali", rekao je ministar pravosuđa.

Legalni usjevi koke

Plan je usmjeriti tisuće farmera koji trenutačno uzgajaju koku u novi početak s legalnim usjevima. Prošli je mjesec kolumbijska vlada dogovorila kupnju oko tri milijuna hektara od udruge stočara kako bi proširila poljoprivredna zemljišta.

Kolumbija je u prošlosti već pokušala sa zamjenom usjeva, ali nije uspjela slomiti privlačnost koke. Grm koke može roditi i do šest puta godišnje i zahtijeva minimalnu njegu jer je invazivna biljka koja raste i u nepovoljnim uvjetima.

Kupci koke, narkokarteli, spremni su platiti žetvu unaprijed, često u gotovini, a također će osigurati prijevoz s farme, što je značajan poticaj za farmere koji žive uz neasfaltirane ceste daleko od glavnih tržnica. Zato kolumbijska vlada želi potpuno preseliti radnu snagu koja se bavi kokainom.

Kad jednom budu napuštena, područja koja su trenutačno posvećena koki proći će kroz proces pošumljavanja, ističe Osuna. To će biti moguće zahvaljujući novom javnom investicijskom fondu vrijednom 120 milijuna dolara, koji služi za plaćanje poljoprivrednicima za zaštitu prašume u sljedećih 20 godina. Svaka bi obitelj dobivala do 600 dolara mjesečno za pokretanje projekata pošumljavanja u područjima u kojima se uzgaja koka te provodi ilegalna sječa.

Krajnji cilj je dekriminalizirati kokain

Petrov krajnji cilj je dekriminalizirati kokain. Ali Osuna ističe da vlada neće jednostrano poduzeti takav korak - kriminalni status kokaina globalno je kodificiran u nizu međunarodnih ugovora.

Petro je nastojao prikazati neuspjehe rata protiv droge na svim međunarodnim forumima na kojima je nazočio, od službenog posjeta američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena do sudjelovanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu. Osuna se nada da će svijet jednog dana provesti informiranu raspravu o tome trebaju li se narkotici i dalje smatrati zabranjenim supstancama.

"Moramo priznati da se kokain konzumira diljem svijeta, to je evidentno. Za mnoge ljude ta je konzumacija štetna i zato bi bilo dobro kad bi se zemlje kroz javnozdravstvene politike pozabavile ovim problemom", rekao je Osuna za CNN.

Sa svoje strane, Osuna je otkrio da je njegovo jedino iskustvo s drogama bio joint u njegovim dvadesetim godinama u Amsterdamu, od kojeg mu je dva dana bilo zlo.

Iako su mnogi svjetski čelnici pozvali na globalno preispitivanje droga, ovo je prvi put da aktualni predsjednik Kolumbije - najvećeg svjetskog proizvođača kokaina - otvoreno poziva na odustajanje od rata protiv droge.

Trgovina drogom vrijedi gotovo dva posto kolumbijskog BDP-a

Prema studiji Sveučilišta Oxford iz 2019. godine, trgovina drogom vrijedi gotovo dva posto kolumbijskog BDP-a. Nitko ne može predvidjeti kako bi Kolumbija oslobođena trgovine drogom na kraju izgledala, a Osuna je itekako svjestan koliko je težak zadatak pred njim: "Rat protiv droga je bio neuspješan u prošlih 50 godina, teško ćemo do rješenja u sljedećih 50 dana."

Kritičari, među kojima je bivši kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe, koji je vodio najveće smanjenje usjeva u povijesti zemlje kroz kontroverznu vojnu kampanju početkom 2000-tih godina, vjeruju da bi legalizacija kokaina narkokartele samo učinila bogatijima, a ne siromašnijima.

Ali nedavni razvoj zakonodavstva o marihuani diljem svijeta, u okviru kojeg su zemlje poput Njemačke i Urugvaja, kao i više od 15 američkih saveznih država, donijele zakone koji dopuštaju rekreacijsku upotrebu, dokazuju da je moguće preokrenuti tok, smatra Osuna.

Kolumbija također raspravlja o legalizaciji marihuane, što je prije samo tri godine bilo nezamislivo i ako bude usvojeno, može legalizirati rad desetaka obitelji u Tacueyu.

Pilot-projekt za proizvodnju tekstilnih tkanina od konoplje već je pokrenut iako je potražnja za vlaknima vrlo mala u usporedbi s kartelskom potražnjom za marihuanom, kaže Taquinas: "Ono što nam treba je više legalnih prodajnih mjesta, a ne manje."