Puhovski: Trumpova pobjeda je katastrofa za SAD
POLITIČKI analitičar Žarko Puhovski prokomentirao je za Index Trumpovu pobjedu na američkim izborima.
Puhovski kaže da je, po njegovu mišljenju, Trumpov trijumf neočekivan, a o demokratima kaže da su fundamentalno pogriješili u tri stvari.
"Trumpova pobjeda je katastrofa za SAD"
"Neočekivani trijumf Donalda Trumpa. Superiorno pobijediti, dobiti i sve tri razine izbora - Senat, Kongres i Bijelu kuću. To doista znači veliki obrat jer po mom sudu za SAD je to katastrofa. Trump je čovjek koji će slabjeti, pa i uništavati temeljne ustanove liberalne demokracije. To je problem, ne samo za SAD nego i za cijeli svijet, jer je SAD taj institucijski koloplet izvozio po svijetu. Sad to više neće moći", kaže nam Puhovski.
Ističe da, uvjetno rečeno, ima i jedna dobra strana u Trumpovoj pobjedi.
"Uvjetno rečeno, dobra strana, pobjeda kratkoročno znači predah u ubijanju po svijetu jer njegova administracija neće biti toliko krvoločna. On će u dogovoru s Putinom vjerojatno za nekoliko tjedana ili mjeseci zamrznuti rat u Ukrajini. Čekat će samo da Rusi istjeraju Ukrajince iz Kurske oblasti. I onda će natjerati EU da pošalje postrojbe da to nadziru. To neće biti mir, to će biti prekid vatre. Ukrajina će biti teško oštećena, i to za dugo, ali će deseci tisuća, možda i stotine tisuća života biti spašeno.
Ne vidim da se to može riješiti dugoročno. Primjer je Cipar, koji traje 60 godina. Radikalno će se smanjiti američka vojna pomoć, a Ukrajina ni ovako ne može puno", priča nam Puhovski.
Riječ je o diplomatskom sporu između ciparskih Grka i ciparskih Turaka koji traje od 1974. godine. Nakon državnog udara koji su poduprli Grci Turska je izvršila invaziju na Cipar, što je rezultiralo podjelom otoka na međunarodno priznatu Republiku Cipar na jugu i Tursku Republiku Sjeverni Cipar (koju priznaje samo Turska) na sjeveru. Brojni mirovni napori i pregovori pod vodstvom UN-a pokušali su riješiti sukob, ali otok je i dalje podijeljen, a pitanja teritorijalnih zahtjeva, imovinskih prava i političkog predstavljanja i dalje potiču napetosti.
Paradoks za EU
Puhovski kaže da će se pojaviti paradoksalna situacija koja je potencijalno opasna za EU.
"Pojavljuje se opasna šansa za EU jer će ostati bez tatice, moćnog saveznika, a šansa zato što to daje mogućnost da se EU politički konstituira. To dolazi do paradoksa jer su suverenisti u EU oduševljeni Trumpom, a njegova politika prema EU će doći do slabljenja suverenizma te će onda EU morati shvatiti da se mora ujediniti da bi preživjela", govori nam Puhovski.
"Demokrati su pogriješili u tri stvari"
Pitali smo Puhovskog gdje su demokrati pogriješili.
"Fundamentalno su pogriješili u tri stvari. Prekasno su maknuli Bidena kao kandidata, drugo - uveli su Kamalu Harris jer su bili u defenzivi (zamjenski kandidat). Bilo je preriskantno ići za ženom koja je crnog, indijskog porijekla. Uveli su kandidatkinju koja je vezana uz stranu administraciju i protiv koje su republikanci znali kako u smislu kampanje.
Netko novi bi imao veću šansu protiv Trumpa, ovako to nije uspjelo. Trump je ponovio ono što je napravio protiv Hillary. U kampanji se predstavio kao borac, borac za narod, čovjek iz naroda. To kod njega znači prostačke nastupe. On je svoju kampanju vodio u smislu borbe protiv establišmenta, bogatih elita itd.", govori nam Puhovski.
"Demokrati se moraju vratiti racionalnosti kao modelu"
Puhovski kaže da se demokrati moraju vratiti racionalnosti da bi se nešto promijenilo.
"Demokrati se moraju vratiti racionalnosti kao modelu, odustati od histerija službenog govora nasuprot svakidašnjem govoru. Ja govorim kao vi u krčmama, a ne kao gospoda u salonima. Službena politička korektnost mora biti radikalno reducirana jer se običan čovjek izgubi u takvom diskursu. A onda gubi i vjeru u takvu političku opciju, kandidata i okreće se suprotnome", kaže Puhovski.
"Radi se o vjeri u znanost ili o vjeri u vjeru. Ovo drugo je puno gore i opasnije"
Trump je mobilizirao praznovjericu i to mu je uspjelo, ističe Puhovski.
"Mobilizirao je praznovjericu do koje je došlo upravo zbog kraha javnog povjerenja u znanost i tehnokraciju. Pokazalo se da je znanost otišla toliko daleko u toj sofisticiranosti da većina ljudi može sama odlučiti hoće li im vjerovati ili neće. Radi se o vjeri u znanost ili o vjeri u vjeru, odnosno religiju. Znanost od vas očekuje naobrazbu, pa je lakše vjerovati u vjeru, što je puno gore i puno opasnije", zaključuje Puhovski.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati