PRIJE točno godinu dana ruski predsjednik Vladimir Putin popeo se na pozornicu u Kurskoj oblasti kako bi obilježio 80. obljetnicu jednog od najponosnijih trenutaka sovjetske vojske u Drugom svjetskom ratu. Obraćajući se oduševljenoj publici koja je uključivala vojnike netom pristigle iz borbi u Ukrajini, Putin je odlučujuću pobjedu u Bitci kod Kurska nazvao "jednim od velikih podviga našeg naroda".

Dok se Rusija priprema za sutrašnju proslavu 81. godišnjice, Kursk je ponovno u vijestima - ali iz sasvim drugog razloga.

Ukrajinci šokirali u Kursku, u Rusiji je sve turbulentnije 

Dana 6. kolovoza ukrajinske su snage munjevito prodrle u Kursku oblast, zauzele sela, zarobile stotine i prisilile na evakuaciju više od 100 tisuća civila. Rusiju je ofenziva zatekla nespremnu, a Moskva regrutira novake kako bi odbila elitne ukrajinske postrojbe - zasad neuspješno.

Putin ima dugu povijest sporog reagiranja na razne krize u svom mandatu. Što se tiče invazije na Kursk, dosad je pokušao umanjiti njezin značaj. No, čini se da situacija u Rusiji dvije i pol godine nakon što je naredio totalni rat protiv Ukrajine postaje sve turbulentnija, piše AFP u analizi situacije.

Nervozna reakcija na sastanku

Putin je ostavio nervozan dojam na sastanku čelnika o Kursku 12. kolovoza, koji je emitiran na ruskim televizijama. Prekinuo je vršitelja dužnosti regionalnog guvernera koji je počeo nabrajati naselja koja je zauzela Ukrajina. Predsjednik i njegovi dužnosnici su "događaje u regiji Kursk" opisali kao "situaciju" ili "provokaciju".

Državni mediji odmah su prihvatili takav narativ, prikazujući evakuirane kako čekaju u redu za pomoć ili daju krv, kao da su događaji u Kursku bili humanitarna katastrofa, a ne najveći napad na Rusiju od Drugog svjetskog rata.

Putin se prikazuje kao jamac stabilnosti. Sve je očitije kolika je to laž

U 24 godine na vlasti Putin se prikazivao kao jedina osoba koja može jamčiti sigurnost i stabilnost Rusije. No, taj imidž je od početka rata ozbiljno narušen, a najviše upravo ukrajinskom invazijom na Kursk.

Ruski gradovi više puta su bili izloženi granatiranju i napadima bespilotnim letjelicama, što uključuje i jučerašnji napad na Moskvu, najveći takav od početka rata. Šef plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin pokrenuo je kratku pobunu prošle godine kako bi pokušao svrgnuti čelnike ruske vojske. U ožujku su pak islamistički teroristi upali u moskovsku koncertnu dvoranu i ubili 145 ljudi.

Čistka u Ministarstvu obrane

Kremlj je, podsjeća AFP, prešutno odobrio veliku čistku dužnosnika Ministarstva obrane, od kojih se mnogi suočavaju s optužbama za korupciju. Pod optužbama za prevaru su također uhićeni i časnici, uključujući potpukovnika Konstantina Frolova, odlikovanog zapovjednika zračno-desantne brigade. "Radije bih bio u Kursku nego ovdje", rekao je dok su ga s lisicama na rukama uvodili u moskovsku policijsku postaju.

Kao još jedan podsjetnik na to da se situacija u Rusiji može brzo promijeniti, vlasti su pokrenule kaznene postupke protiv drugih dužnosnika i traže oduzimanje zemlje nekima od najbogatijih ljudi, i to u otmjenom području izvan Moskve, u blizini Putinove rezidencije.

Dok državna televizija neumorno stvara sliku o snažnoj potpori Putinu unatoč neuspjesima poput upada u Kursk, puno je teže procijeniti što o ukrajinskom upadu na ruski teritorij, koji traje već dulje od dva tjedna, misli ključna skupina ljudi - ruske elite.

"Elite si 24 sata dnevno postavljaju isto pitanje"

Putin ovisi o njihovom prešutnom pristanku, rekla je Ekaterina Schulmann, istraživačica berlinskog centra Carnegie Russia. "Oni si 24 sata dnevno postavljaju isto pitanje - ide li im status quo u prilog ili ne", rekla je.

Otkako je rat počeo, život te elite - Putinovog unutarnjeg kruga, najviše rangiranih birokrata, sigurnosnih i vojnih dužnosnika i poslovnih lidera - postao je gori, a ne bolji. Iako su se mnogi obogatili u ratu, zbog zapadnih sankcija imaju manje mjesta za trošenje novca.

"Je li stari još uvijek prednost ili je postao teret?"

Pitanje koje si postavljaju o Putinu, rekla je Schulmann, glasi: "Je li stari još uvijek prednost ili je već postao teret?" Za ruske elite moglo bi se reći da su u stanju "nevoljkog pristanka", rekao je Nigel Gould-Davies, viši suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu. Nezadovoljni su statusom quo, rekao je, ali se boje tko će isplivati na vrh ako dođe do borbe za vodstvo.

Mogli bi se nadati, rekli su analitičari, da se Putinova reakcija na događaje u Kursku uklapa u obrazac prema kojem on sporo reagira na krizu prije nego što uspije pobijediti.

Radi se o nečemu što je prisutno od Putinovih najranijih dana na vlasti - počevši od potonuća nuklearne podmornice prije 24 godine koja je dobila ime po Bitci kod Kurska.

Putin ostao na odmoru kad je potonula podmornica sa 118 mornara

Dana 19. kolovoza 2000., manje od godinu dana nakon što je Putin postao predsjednik, Kursk je potonuo u Barentsovom moru nakon što je eksplodirao torpedo, usmrtivši svih 118 mornara na brodu. Putin je ostao na odmoru na početku krize, što je izazvalo salve kritika. Uz to, čekao je pet dana prije nego što je prihvatio zapadnu pomoć koja je mogla spasiti neke mornare koji su u početku preživjeli eksploziju.

Također se činilo da je Putin vrlo sporo odgovorio na pobunu šefa Wagnera Prigožina u lipnju 2023., što je postalo najozbiljniji izazov njegovom autoritetu dosad. 

Nakon što je pobuna propala, Prigožinu je isprva bilo dopušteno da ostane na slobodi, ali Schulmann kaže da se Putin "posljednji smijao" jer je vođa plaćenika poginuo mjesec dana kasnije u još uvijek misterioznoj nesreći njegovog privatnog zrakoplova.

Ukrajinska ofenziva ulazi u treći tjedan, Putin se pravi da ne postoji

Dok ukrajinska ofenziva ulazi u treći tjedan, Putin se nastojao držati svog rasporeda pa je tako krenuo na put u Azerbajdžan, a potom i u Čečeniju, ne spominjući krizu. U utorak je tek kratko obećao "borbu protiv onih koji čine zločine u regiji Kursk". No, s obzirom na to da je do kraja uništio oporbu, a mediji su čvrsto pod njegovom kontrolom, Putin si može priuštiti "apsolutno ciničnu" odluku da zanemari ono što se događa u regiji Kursk, kaže Schulmann.

Putinova moć "vjerojatno neće biti oslabljena kao rezultat ovog poniženja", napisao je Eugene Rumer, direktor Carnegie programa za Rusiju i Euroaziju, pa dodao: "Cijeli ruski politički i vojni establišment je sudionik u njegovom ratu i odgovoran za ovu katastrofu."

Međutim, što ukrajinska ofenziva dulje traje, predstavlja više vojnih i političkih izazova. Analitičari kažu da Rusi za obranu Kurska koriste vojne ročnike i rezerve, i to kako bi izbjegli povlačenje snaga iz ukrajinske regije Donbas, gdje ruske snage sporo, ali neumoljivo napreduju.

Ključno pitanje

Dok Ukrajina nastavlja svoju ofenzivu, Kremlju bi moglo postati teško ignorirati brojne posljedice rata. Ključno pitanje, rekao je Gould-Davies, jest što će se dogoditi ako ruske elite zaključe da je u ratu "nemoguće pobijediti ili da neće završiti dok je Putin na vlasti".

Za sada je nejasno hoće li druga bitka kod Kurska, kao i prva, postati prekretnica u ratu. Kako navodi Schulmann, to je još jedan u "nizu nesretnih događaja, to doprinosi dojmu da stvari ne idu dobro".