ŽELJETI da je nešto istina ne znači da je to zaista istina. Pa ipak, u posljednje dvije godine imali smo mnoštvo predviđanja koja sugeriraju da su dani ruskog predsjednika Vladimira Putina odbrojani, da će se Rusi okrenuti protiv njega ili da će ga pučem u Kremlju svrgnuti oligarsi i ruska elita, koja je sada na meti zapadnih sankcija i ljutita zbog zamrznute inozemne imovine, piše Politico.

Propala su samouvjerena predviđanja o Putinovu padu

Čak je i Mihail Kasjanov, Putinov premijer od 2000. do 2004. godine, samouvjereno predvidio da bi njegova vlast mogla naglo skončati. "Za tri ili četiri mjeseca, vjerujem da će doći do ključne promjene", rekao je 2022. godine Kasjanov koji je sada u egzilu.

Još jedna priča koja se ponavlja je da Putin boluje od fatalne bolesti. “Već je dugo bolestan. Siguran sam da ima rak. Mislim da će vrlo brzo umrijeti. Nadam se vrlo brzo”, objavio je početkom prošle godine Kirilo Budanov, ravnatelj ukrajinske vojno-obavještajne agencije.

I dok je neuspješna pobuna bivšeg šefa Wagnera Jevgenija Prigožina prošlog ljeta potaknula nade da će to biti početak Putinovog kraja, pokazalo se da to nije tako.

Sada, devet mjeseci kasnije, Putinova je vlast čvršća nego ikad i na putu je da postane ruski vladar s najdužim stažem još od careva, pretekavši Josifa Staljina. A imitacija izbora na kojima je osigurao 87 posto glasova samo je poslužila za naglašavanje očigledne činjenice da drži potpunu i represivnu kontrolom nad svojom zemljom - unatoč malim prosvjedima i prkosnim memeovima na društvenim mrežama koji govore suprotno.

Oligarsi ne prkose gazdi. Oni koji to čine završe mrtvi, u zatvoru ili egzilu

Oligarsi znaju ne prkositi gazdi. Treba samo pogledati što se dogodilo onima koji jesu - od Borisa Berezovskog koji je pronađen mrtav u svom domu u Berkshireu u Engleskoj, do Mihaila Hodorkovskog koji je desetljeće proveo u Putinovim tamnicama. A svi znamo da Putina ni prijateljstvo s Prigožinom nije spriječilo da šefa Wagnera raznese u njegovom privatnom zrakoplovu.

“Budite hrabri. Jednog dana mi ćemo pobijediti”, preklinjala je prkosna Julija Navalna, udovica preminulog oporbenog vođe Alekseja Navalnog, nakon što je glasala u ruskom veleposlanstvu u Berlinu, ispisujući na glasačkom listiću ime svog pokojnog supruga.

Ali kada?

Godinama je Putin uporno odbijao imenovati Navalnog, najglasnijeg protivnika Kremlja tijekom više od desetljeća - nazivajući ga "berlinskim pacijentom" ili "ovom osobom".

Putin prvi put imenom spomenuo Navalnog tek nakon što je ovaj umro. To je demonstracija moći

Zatim se u svom govoru u nedjelju Putin iznenada udostojio spomenuti ime svog protivnika, nazvavši Navalnijevu smrt u arktičkoj kaznenoj koloniji "tužnim događajem". Ruski predsjednik nije se ni potrudio proliti krokodilske suze - njegovo spominjanje Navalnog po imenu bilo je ismijavanje, pokazivanje moći.

A sada je ruska oporba ostala bez Navalnog koji je bio veći od života. Ovladao je digitalnim dobom, miješajući politički aktivizam s pametnim, smiješnim i privlačnim YouTube videozapisima koji ismijavaju rusku političku elitu i razotkrivaju ih kao korumpirane prevarante i lopove.

"Ako stvarno želite poraziti Putina, morate postati inovator, morate prestati biti dosadni", savjetovala je Navalna Europskom parlamentu prošlog mjeseca. Ali sada je inovativni Navalni otišao. “Bio je genij kada je riječ o pametnim inicijativama i imao je populistički duh i stvarno je razumio eru društvenih medija”, primijetio je Hodorkovski za Politico.

Zapad aplaudira memeovima i simboličkim prosvjedima, ali oni neće srušiti Putina

Ali čak ni domišljati memeovi i igrokazi poput predizbornog prosvjeda "U podne protiv Putina" inspiriranog Navalnim neće ozbiljno potkopati ruskog vođu - koliko god se to isticalo i tome pljeskalo u zapadnim medijima.

To može podići moral disidenata i iritirati Kremlj, ali neće dovesti do Putinova pada ili pada sustava koji je on oblikovao i koji prema nedavnim neovisnim ispitivanjima javnog mnijenja Levade ima potporu 86 posto Rusa. Vjerovati suprotno samo je pusta želja. Odsutnost bilo kakvog ozbiljnog masovnog prosvjeda protiv Putina unutar Rusije - a kamoli protiv njegovog rata protiv Ukrajine - dovoljno govori. A tvrda moć pobjeđuje protiv meke moći.

Za neke je pouka koju treba izvući da Rusi moraju uzeti oružje. Miroljubiva opozicija je "slijepa ulica", smatra Ilja Ponomarjev, bivši ruski parlamentarni zastupnik koji je postao disident. Ponomarjev sada živi u Kijevu i glasnogovornik je Legije za slobodu Rusije, dobrovoljačke milicije sa sjedištem u Ukrajini za koju se smatra da broji oko 2000 ruskih disidenata i prebjega - iako neki u ruskoj oporbi procjenjuju da je taj broj mnogo manji.

"Ako ljudi ne uzmu oružje u ruke, ništa se neće dogoditi"

“Ako ljudi ne uzmu oružje, ništa se neće dogoditi. Ljudi će uvijek naći izgovore da ništa ne učine, ali trebamo se boriti”, rekao je Ponomarev za Politico. Nije oduševljen ni prosvjedom "U podne protiv Putina", kojim je Julija Navalna pozvala oporbeno raspoložene Ruse da ponište svoje glasačke listiće ili da napišu ime njezinog pokojnog supruga.

Prema Ponomarjevu, to je samo potaknulo sudjelovanje u lažnim izborima i omogućilo ruskim državnim medijima da emitiraju snimke dugačkih redova na biračkim mjestima, odajući lažni dojam legitimnosti. Umjesto toga, pozvao je Navalnu, kao i druge oporbene lidere poput Hodorkovskog i Garija Kasparova, da "uspostave suradnju među opozicijom i odluče što činiti, a što ne činiti". Ali nije odgovorila na njegov apel.

“Pretpostavljam da će nastaviti putem svog supruga i da neće surađivati s drugima u oporbi. Ako ljudi ne žele surađivati, ne zanima ih pobjeda, već sebi određuju zasebne uloge i stavljaju osobnu korist ispred koristi za sve", dodao je Ponomarjev. U međuvremenu, Hodorkovski smatra Ponomarjevljevu strategiju nasilnog preokreta nerealnom i osuđenom na neuspjeh.

Ruska oporba Putinu je nevažna

Koliko god bilo nasilno ili miroljubivo, čini se da je rusko protivljenje nevažno, što god neki komentatori na Zapadu o tome pričali, nadajući se da će podići raspoloženje. “Ruska prodemokratska oporba bila je uglavnom istrošena znatno prije veljače 2022. godine”, ustvrdili su analitičari iz Centra za analizu europske politike u svom nedavnom izvješću “Suzbijanje Rusije, osiguranje Europe”.

I dok mnogi od tih pojedinaca sada nastavljaju borbu iz inozemstva i “igraju važnu ulogu u prikupljanju informacija iz Rusije, podržavaju ukrajinske i ruske izbjeglice i istupaju u ime političkih zatvorenika, te organiziraju uglavnom beskorisne akcije otpora na terenu, malo je vjerojatno da bilo koji od ovih napora može dovesti do promjene u sastavu ili smjeru ruskog režima”, stoji u izvješću.

Što to sve, dakle, znači za Ukrajinu i Zapad?

Samo jedna stvar može srušiti Putina - poraz u Ukrajini

To znači da je poraz Rusije u Ukrajini jedini realan cilj. Ne samo što bi to Ukrajini omogućilo suvereno pravo da izabere vlastitu sudbinu, već bi također odvratilo Putina od daljnje agresije - a moglo bi spasiti i Rusiju, budući da je to jedina stvar koja bi potencijalno mogla promijeniti političku dinamiku zemlje. Ali da bi se postigla takva pobjeda, Zapad se mora opremiti, ubrzati isporuku oružja i vojne pomoći i pomoći Ukrajini da prebrodi ruske ofenzive koje će uskoro doći, a koje će vjerojatno ciljati na Harkiv i Odesu, kao i pripremiti se za još jedan pokušaj izbacivanja Rusije.

Želje da su Putinovi dani odbrojani i da će ga memeovi srušiti treba gurnuti u stranu. Vrijeme je da postanemo smrtno ozbiljni, rekao je za Politico Mihailo Podoljak, politički savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “Zato što vrijeme ide na ruku Rusiji, a ne Ukrajini. Rusija se priprema za dugotrajni rat. To je autoritarna država koja je potpuno pod kontrolom vertikale vlasti. Prvi prioritet je da Rusija mora biti poražena”, rekao je Podoljak.

S Putinove točke gledišta - ako Rusija izgubi, doživjet će transformaciju iznutra. Ako pobijedi, dominirat će Europom.