RUSKI predsjednik Vladimir Putin sletio je u Peking gdje u petak kreću Zimske olimpijske igre, noseći sa sobom sporazum o daljnjem povećanju isporuke prirodnog plina Kini. Putin je kineskom čelniku Xiju Jinpingu u Pekingu rekao da je Rusija pripremila novi dogovor o opskrbi plinom s dodatnih 10 milijardi kubika prirodnog plina, pokazao je televizijski prijenos njihovog razgovora.

Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača fosilnih goriva, jača svoje partnerstvo s Kinom, najvećim svjetskim uvoznikom energenata, uslijed tenzija Moskve i Zapada zbog situacije oko Ukrajine i drugih pitanja. 

U Kinu stiže i Vučić

Kineska državna televizija CCTV popratila je Putinov dolazak u Peking naglasivši da je on, baš kao i kinesko vodstvo, izrazio protivljenje „politizaciji“ Igara koje dio zapadnih diplomata bojkotira. Uz zrakoplov s ruskim i kineskim zastavama vide se i avioni s mongolskim i srpskim oznakama - na otvaranje u Peking stižu i mongolski premijer L. Oyun-Erdene i srpski predsjednik Aleksandar Vučić. 

Državni mediji ranije su prenijeli da su u Kinu sletjeli katarski emir Šeik Tamim bin Hamad Al Tani i princ prijestolonasljednik UAE-a Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan. Putin i Xi imat će radni ručak kasnije u petak na kojem će potpisati više od 15 sporazuma, a dio njih bit će vezan za prirodni plin. 

Gazprom: Isporuka plina Kini povećat će se za četvrtinu

Rusija je krajem 2019. počela Kini isporučivati taj energent novoizgrađenim plinovodom Snaga Sibira, a u planu je novi plinovod preko Mongolije. Gazprom je u petak objavio da će njime isporuka plina Kini narasti za četvrtinu.

Olimpijske igre, već pod utjecajem pandemije koronavirusa, u sjeni su i napetosti između Zapada i Rusije zbog Ukrajine. Zapad optužuje Moskvu da planira invaziju na tu državu, a Kremlj to odbacuje i traži pravne garancije da se NATO neće dalje širiti na istok.

Rusija i Kina koordinirale su svoj stav o Ukrajini dan ranije, tijekom susreta ministara vanjskih poslova Sergeja Lavrova i Wanga Yija, objavilo je kinesko ministarstvo. SAD je odgovorio prijetnjom kineskim firmama ako će izbjegavati sankcije na uvoz u Moskvu u slučaju ruske invazije Ukrajine. Peking prije Lavrova nije primio stranog političkog gosta gotovo dvije godine zbog pandemije koronavirusa.