MOSKVA će ostati bez sredstava za održavanje ratne ekonomije ako Saudijska Arabija ispuni planove za povećanje proizvodnje sirove nafte kako bi zaštitila svoju poziciju globalnog naftnog lidera.

Rijad je sve više frustriran neuspjehom drugih petrodržava da koordiniraju smanjenje opskrbe kako bi se cijene nafte sa sadašnjih 70 dolara po barelu podigle na oko 100 dolara. Trgovci naftom kažu da je Saudijska Arabija sada spremna odgovoriti pokazivanjem mišića i izguravanjem manjih proizvođača te izvoziti više nafte kako bi povećala tržišni udio i profit unatoč padu cijena, piše Politico.

Ogroman rizik za ruski državni proračun

Ta bi strategija mogla srušiti cijene nafte i donijeti loše vijesti za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nafta i plin bili su najveći pojedinačni izvor prihoda ruske države u prošlom desetljeću, čineći čak polovinu državnog proračuna.

Mihail Krutihin, ruski energetski analitičar sa sjedištem u Norveškoj, kaže da mogući potez Saudijske Arabije predstavlja ogroman rizik za ruski državni proračun zbog njegove velike ovisnosti o prihodima od nafte. I to je samo jedan od nekoliko nepredvidivih čimbenika na horizontu, uključujući predsjedničke izbore u SAD-u.

"Tako da sada moramo sjediti, čekati i opskrbiti se kokicama. Saudijska Arabija savršeno dobro razumije da ruske tvrtke ne namjeravaju smanjiti proizvodnju, pa stvara vlastite planove", rekao je Krutihin.

Alexandra Prokopenko, ekonomistica i suradnica Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, složila se da su ulozi za Kremlj visoki: "Prema trenutnim tečajevima, pad cijena nafte od 20 dolara doveo bi do pada prihoda 20 milijardi dolara. To je oko jedan posto ruskog BDP-a. Vlada bi se suočila s izborom ili smanjenjem potrošnje - što je malo vjerojatno tijekom rata ili prihvaćanja inflatornog pritiska i zagušljivo visokih kamata."

"Globalno gospodarstvo je usporeno. Saudijci bi ga mogli pokrenuti"

Financial Times je prošlog tjedna izvijestio da bi Saudijska Arabija mogla odustati od svojih dugogodišnjih ambicija da ograniči ponudu sirove nafte kako bi potaknula rast cijene na oko 100 dolara po barelu. Stručnjaci za tržište nafte ne sumnjaju da Saudijska Arabija ima ogroman proizvodni i izvozni kapacitet da umjesto toga promijeni taktiku i osigura tržišnu dominaciju kroz količinu.

"Globalno gospodarstvo prilično je usporeno, a potražnja za naftom nije toliko visoka koliko bi Saudijci željeli", rekao je Ajay Parmar, direktor analitike naftnih tržišta u tvrtki ICIS, i dodao: "Neki proizvođači, uključujući Rusiju, stalno premašuju svoje kvote. Zbog toga cijene nisu ni blizu 100 dolara po barelu i Saudijci gube strpljenje. To bi bio jedan od načina da Saudijci ispale hitac upozorenja tržištu da će početi djelovati."

"Saudijska poruka glasi da će svi zajedno zarađivati manje jer ih će Saudijci izgurati s tržišta, a ako postoji zemlja na svijetu koja ima kapacitet za tako nešto, onda to je Saudijska Arabija", dodao je Parmar za Politico.

Putin obećao da će nastaviti s eksploatacijom fosilnih goriva

Zajedno sa zemljama poput Kazahstana i Iraka, Rusija je optužena da isporučuje više nafte nego što je dogovoreno s kartelom OPEC+, organizacijom proizvođača nafte koja radi na kontroli globalne ponude i cijene. Moskva dosljedno premašuje svoju dobrovoljnu kvotu, koja trenutno iznosi 8.98 milijuna barela dnevno, unatoč stalnom obećanju da će uskladiti proizvodnju s ciljem.

Ruska dobit od fosilnih goriva također je porasla za 41 posto samo u prvoj polovini ove godine, prema moskovskom ministarstvu financija, unatoč zapadnim sankcijama uvedenim zbog rata u Ukrajini.

Predsjednik Vladimir Putin obećao je da će nastaviti s eksploatacijom fosilnih goriva kako bi podržao gospodarstvo svoje zemlje.

"Svatko ima poteškoća i mi imamo svoje", priznao je u govoru na energetskom forumu prošlog tjedna, "ali Rusija je i dalje jedan od vodećih faktora na globalnom energetskom tržištu".

Povrh toga, ruski državni medij TASS izvijestio je u četvrtak da se razmišlja o novoj strategiji za održavanje proizvodnje nafte na 540 milijuna tona godišnje do 2050. godine - u otvorenom suprotstavljanju naporima da se smanji ekstrakcija kako bi se pomoglo u borbi protiv klimatskih promjena.

Flota u sjeni

Rusija je stvorila "flotu u sjeni" zastarjelih brodova za isporuku svoje sirove nafte kršeći gornju cijenu od 60 dolara po barelu, koju su nametnule zemlje G7. Ovo zaobilaženje ograničenja donijelo je Kremlju gotovo 25 milijardi dolara od početka sveobuhvatne invazije.

Rupa u zakonu omogućuje posrednicima u zemljama poput Turske, Kine i Indije da rafiniraju rusku naftu u benzin i dizel prije nego što je prodaju drugdje – što je izuzeto od sankcija. Prema izvješću koje je prvi vidio Politico, zapadne su zemlje potrošile dvije milijarde dolara na ovo rebrendirano gorivo u prvoj polovini 2024. godine, čime je ruska država zaradila dovoljno poreznih prihoda da regrutira dodatnih 6200 vojnika mjesečno za borbu u Ukrajini.

Ipak, čak i ako Saudijska Arabija poduzme spomenuti korak, Kremlj vjerojatno neće posustati u svom ratu protiv Ukrajine - unatoč tome što je svoj nacionalni proračun odredio na temelju očekivanja da će se sirova nafta prodavati za oko 70 dolara po barelu, više nego što je većina spremna platiti.

"Znakovi neravnoteže u gospodarstvu su sve veći, ali Rusija će još neko vrijeme moći financirati rat. Rat neće završiti zato što Rusiji ponestaje novca", rekao je Heli Simola, analitičar u Bank of Finland.