EKONOMSKI fakultet Sveučilišta u Rijeci organizirao je jučer predstavljanje nove knjige nekadašnjeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog "Kriza u Hrvatskoj".

"Posljedice krize iz 2008. godine i dalje su poražavajuće – najveća iluzija je da smo se izvukli bez znatnijih posljedica. Više od 180.000 izgubljenih radnih mjesta samo je jedna od crnih statistika recesije u kojoj se nalazimo", smatra nekadašnji guverner koji je i prije i nakon mandata radio u Todorićevom Agrokoru, u kojemu se u neko vrijeme radili i njegovi sin te kći, a zanimljivo je i da je Agrokor kupio tvrtku njegove žene za 1 kunu.

"Treba imati hrabrosti"

Na predstavljanju knjige je komentirao i aktualne teme pa je rekao da  Uljanik i 3. maj na ovakav način ne mogu dalje poslovati, ali da država kao praktički većinski vlasnik uvijek ima mogućnost da kompletnom reorganizacijom tog sektora postigne odgovarajuće rezultate.

"Naravno, vlada će kazati da ne možemo organizirati brodogradnju bez suglasnosti EU-a. To nije točno. Možemo, samo treba imati hrabrosti to učiniti", prenosi Novi list riječi Rohatinskog.

Kako prenosi Novi list, Rohatinski je rekao da se može voditi i aktivna monetarna politika i sačuvati brodogradnja bez obzira na to što mnogi govore da izvana stižu signali da to nije tako. Dodao je da je aktivna monetarna politika, odnosno štampanje novca koji bi trebalo usmjeriti u gospodarstvo, recept kojim se može pomoći i brodogradnji.

"Funkcionalno štampanje novca, u smislu da taj novac ide u gospodarstvo, a ne na potrošnju i uvoz, a za što je potrebna velika usklađenost djelovanja centralne banke i vlade, onakva usklađenost kakve sada nema", rekao je Rohatinski dodajući da se novac i sada tiska, ali on, tvrdi bivši guverner, ili stoji na računima banaka u HNB-u, ili služi za otplatu dugova naših banaka stranim bankama.

Na Ekonomskom fakultetu bio je i Vujčić koji je nekoliko sati kasnije tamo održao predavanje "Euro: kada, zašto i kako?" pa su ga novinari pitali kako komentira ideju Rohatinskog da se aktivnom monetarnom politikom i ciljanim usmjeravanjem novca može pomoći i brodogradnji.  

"Najbolje da onda on objasni kako bi to izveo", rekao je Vujčić, prenosi Novi list.

O čemu piše Rohatinski

"U knjizi analiziram razvoj ekonomske situacije u Hrvatskoj od 2008. do 2018. godine. Postoje indikatori po kojima izlazimo iz krize, međutim, akumulirani problemi su još uvijek takvog intenziteta da smo zapravo i dalje u krizi. Razmatraju se i opcije što i tko bi trebao aktivnije djelovati da to rješenje bude kvalitetnije i brže. Po meni, treba uspostaviti sinergiju djelovanja tri bitna subjekta: poduzeća, banaka i države, to ne može biti neorganizirano i velika je uloga države u svemu tome", rekao je Rohatinski na predstavljanju knjige prije mjesec dana u Zagrebu.

Rohatinski je kazao i da smo se 2018. vratili na ekonomske razine iz 2008., no da taj povratak nije bio ni brz ni jeftin. Procjenjuje, naime, da je u tih deset godina u BDP-u izgubljeno oko 26 milijardi eura i oko 180.000 radnih mjesta. Stoga, istaknuo je, predviđeni rast BDP-a od 2,5 ili 3 posto nije dovoljan pa ćemo po tim stopama još dugo biti na začelju zemalja Europske unije. Naglasio je i da je u deset kriznih godina, osim turizma koji je rastao, industrijska proizvodnja pala 10 posto, trgovina na malo 7 posto, dok su, primjerice, cijene komunalija, stanovanja i zdravstvenih usluga porasle 40-ak posto.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov, jedna od recenzentica knjige, istaknula je da je jedna od poruka knjige da sami moramo upravljati promjenama. Iz knjige se da iščitati da, iako smo službeno izašli iz krize, još uvijek stojimo na mjestu.  

U knjizi se uz ostalo navodi da današnjom svjetskom ekonomijom dominiraju razni oblici protekcionizma, a jedno od promišljanja autora je i da Hrvatska ima znanja i potencijala da se suprotstavi krizama, ali i da nam nedostaje volje za to, naglasila je Ivanov.

Inače, neka od poglavlja knjige koju je autor pisao godinu dana su: "Makroekonomsko kretanje - desetljeće krize", "Ekonomska politika tijekom i nakon krize - dosezi i mogućnosti", "Konceptualna promišljanja o rješenjima domaćih ekonomskih problema" te "Hrvatska i EU - relativni odnosi i njihova perspektiva".