Rusija je zauzela važnu ukrajinsku utvrdu i otkrila da nema snage za pravu ofenzivu
IAKO je tijekom proteklog tjedna ruska vojska zauzela nekoliko mjesta u zapadnom dijelu Donjecke oblasti, uključujući i Očeretine, koje se naglašavalo kao vrlo značajnu utvrdu ukrajinske vojske, ruska vojska pokazuje nesposobnost daljnjeg djelovanja.
Taj napredak ruske vojske najavljivan je (s razlogom) kao uspješno djelovanje, što čak ni ukrajinski mediji nisu opovrgnuli. No, glavni problem za rusku vojsku leži u tome kako to napredovanje ide i u kojim smjerovima. Ruska vojska sada nema sposobnosti, snage ni rezervi da taktičke uspjehe pretvori u strateške akcije. Na primjeru Očeretina se to može jasno vidjeti.
Ruska vojska ne ide naprijed
Ulaskom u Očeretine, ruska vojska se nalazi na uzvisini (koja nije velika, ali je značajna), preko koje može kontrolirati velik dio teritorija. Iz te pozicije ruska vojska može prodrijeti u pozadinu ukrajinskih OS i tako ugroziti (a možda i srušiti) značajan dio fronte. Isto tako, moguće je provesti brze napade duž te fronte kako bi okružili lokalne jedinice na tim područjima. Ukrajinske snage su u defenzivi i pokušavaju što brže uspostaviti nove linije. Budući da uz to ukrajinske snage moraju pružati i adekvatan otpor, uspostava linija ide još teže.
Međutim, ruske snage ne idu u pozadinu ukrajinskih snaga niti ih pokušavaju okružiti, već su krenuli "lateralno". Odnosno, krenuli su proširivati bokove, postupno zauzimajući obližnja naselja. Time ruska vojska, istina, nastavlja s pritiskom duž fronte, tjerajući ukrajinske snage na povlačenje kako bi spasili dio snaga.
Najsigurnija taktika
Ruska vojska je odabrala taktiku koja obećava najmanje koristi, ali je najsigurnija. Unatoč kritičnim problemima OS Ukrajine s ljudstvom, opremom i streljivom, o kojima se sve više i sve češće piše, ruske snage očito također nisu sposobne za pravi prodor i pravu ofenzivu.
Iako ruska strana ima veliku prednost u topništvu i zrakoplovstvu, vrlo vjerojatno nedostaje dovoljno mobilnih jedinica. Također, ruske jedinice se često rotiraju, poginule se brzo nadomješta novim osobljem itd. Kao rezultat toga, takve jedinice su slabo taktički obučene i nesposobne za ovakve bitke.
Uz to, postoji još nekoliko razloga. Ruski generali su neskloni preuzimanju rizika, a mnogi su i nesposobni provesti strateške operacije. Dalje, ruska strana se boji novih gerilskih napada u pozadini, na teritoriju Ruske Federacije, i novog "sijanja straha" među građane pograničnih gradova. Osim toga, sama logistika i mogućnost brzog premještanja jedinica pokazala se kao veliki problem ruske vojske u ovom ratu. Stoga se strategija "tisuću rezova" i dalje čini kao najsigurnija taktika i koja na kraju krajeva daje neke rezultate, makar i ograničene.
Ukrajinska strana
Ruska strana je neosporno tako iskoristila krizu u OS Ukrajine, međutim nije (zasad) uspjela ostvariti pravi uspjeh. S taktičke strane, zauzimanje nekoliko mjesta zapadno od Avdijivke i Bahmuta te priprema za ofenzivu u Harkivskoj oblasti jesu uspjesi. No, jasno je da ruska strana nije ušla u ovaj rat da se bori za nekoliko sela u Donjeckoj oblasti.
S druge strane, kriza u OS Ukrajine neće trajati dovijeka. Jasno je da će zemlje EU i SAD-a nakon političkih previranja i unutarnjih dogovora krenuti slati Ukrajini veću količinu opreme, municije itd. Washington je nakon mnogo natezanja odobrio paket pomoći vrijedan gotovo 61 milijardu dolara. Ono što je za Ukrajinu najbitnije, jedan dio oružja je počeo stizati u zemlju te se moglo vidjeti posljednjih dana da je i upotrebljeno na bojnom polju.
Ipak, iako je Kijev novu američku pomoć predstavio kao moguću prekretnicu u ratu i slavio to kao veliki vanjskopolitički uspjeh, ocjene vojnih analitičara su znatno opreznije. S jedne strane, zbog toga što je, od paketa od spomenute 61 milijarde dolara, tek jedan dio za ukrajinsku vojsku.
Prema Guardianu, tek 14 milijardi je namijenjeno za oružje Ukrajini, idućih 23 milijarde će se iskoristiti za popunjavanje američkih skladišta oružja, što će se koristiti za eventualnu pomoć Ukrajini u budućnosti. Jedan dio uključuje još razne namjene, poput "poboljšavanja sposobnosti ukrajinske vojske" i "poticanje obavještajne suradnje Kijeva i Washingtona". Preostali dio, oko 8 milijardi je "nevojna pomoć", odnosno ekonomska pomoć Ukrajini.
Vojna pomoć manja od predviđene
Drugim riječima, vojna pomoć Ukrajini je bitno manja od ukupnog najavljenog paketa ako se gleda kratkoročno. U tom kontekstu, zapadni mediji su takav paket pomoći najavili više kao "slamku spasa" za Ukrajinu nego "prekretnicu". U najboljem slučaju, najavljuje se da Kijev ovime može tek zadržati trenutne linije bojišnice.
S druge strane, američka vojna pomoć je privukla pozornost na drugi način. Naime, najviše zbog isporuke dalekometnih projektila ATACMS. Očekuje se da će više od stotinu projektila biti isporučeno Kijevu. To je jedan od glavnih razloga u Kijevu što je ova pomoć protumačena kao "prekretnica". Ukrajina može ovime gađati ruske zračne luke i time natjerati Moskvu da borbene avione premjesti u unutrašnjost Rusije.
Napad na Krimski most
No, isto tako najavljuje se već tjednima ukrajinski napad na Krimski most. Ruska strana očekuje da će se projektili usmjeriti na Krimski most. To bi značajno poremetilo rusku logistiku i opskrbu Krima, iako se s ruske strane koristi sve češće i koridor kroz Donjecku i Zaporošku oblast. No, osim vojno-taktičkih razloga, udar na Krimski most bi bio i veliki psihološki, ali i politički udarac za Kremlj.
Krimski most s jedne strane simbolizira gubitak poluotoka i početak sveopćeg rata s Rusijom, dok s druge strane predstavlja pobjedu i nadmoćnost nad Ukrajinom. U tom smislu, rušenje ili obrana Krimskog mosta je značajna za obje strane.
No, na stranu to za što će točno Ukrajina iskoristiti te projektile, činjenica je da je SAD prvi put odlučio prebaciti dalekometne projektile u Ukrajinu, što pokazuje da je odlučeno da se nastavi s daljnjom podrškom Ukrajini. Može li to zaista pomoći Ukrajini da "preokrene" rat u svoju korist? Zasad sigurno ne može, ali je jasan smjer u kojem zapadne zemlje nastavljaju u svojoj politici pomaganja Ukrajini u ovom ratu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati