OLEG Orlov, 71-godišnji ruski nobelovac i biolog, četiri se desetljeća bori za ljudska prava. Danas živi u egzilu u Berlinu.

Još tijekom 70-ih je bio poznat kao kritičar sovjetskog režima te je dijelio letke protiv invazije na Afganistan. 1989. godine pomogao je u osnivanju Memoriala, organizacije za ljudska prava, koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir 2022. 

Usprkos tome, do 2022. nije imao kaznenih prijava, ali onda je objavio članak o "novom ruskom fašizmu" te je 2023. uhićen i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca. 1. kolovoza prošle godine pušten je iz zatvora u sklopu velike razmjene zatvorenika između SAD-a i Rusije. Budući da je odbio tražiti pomilovanje, ne može se vratiti u Rusiju i od tada živi u Berlinu.

"Moja najveća želja je vratiti se u Rusiju. Nedostaju mi snijeg, šume, moji voljeni. Ali ako se vratim, bit ću uhićen, a to bi bilo neodgovorno prema budućim razmjenama zatvorenika", rekao je Orlov u intervjuu za talijanski Corriere della Sera.

U nastavku prenosimo intervju:

Hoće li ih biti (novih razmjena zatvorenika)?

To je utemeljena nada.

Koliko se Putin promijenio u 25 godina?

Od samog početka, meni i ljudima oko mene bilo je jasno da je diktator. Ali mi smo imali istrenirano oko zbog godina političkog angažmana, a bili smo u Rusiji. Tamo su prava odmah bila kršena. Europa je vidjela zabrinjavajuće znakove, ali govorila je "nemojmo pretjerivati" i nastavila kupovati plin.

Koji su bili ključni trenuci u kojima je režim promijenio smjer?

Prvi je bio Putinov govor u Münchenu 2007., na sigurnosnoj konferenciji. Sve je već tada bilo jasno. Bijes prema Sjedinjenim Državama, pozornost na Ukrajinu i Gruziju, oružje... Zatim 2014., invazija na Krim. I prosvjedi 2012. Kada je ponovno preuzeo predsjedništvo, mnogi su ljudi izašli na ulice. Taj ga je otpor uplašio i odlučio ga je slomiti.

Kako su se Rusi mijenjali u tih 25 godina?

Oni su uništeni. Prvo se ukorijenio osjećaj da pojedinac ne može ništa promijeniti, a zatim povlačenje iz politike, povlačenje u privatnu sferu. U međuvremenu, izbori postaju farsa, rat odnosi rodbinu i prijatelje, ekonomija se urušava... i ostaje strah. 

Na čemu sada radite?

Na nizu praktičnih mjera koje bi se poduzele ako Putin umre. Amnestija, novi izborni zakon. Ključno je ne ostati indiferentan, pogotovo jer smo već na rubu katastrofe.

Na kakvu katastrofu mislite?

Nakon Putina vrlo lako bi mogao doći novi Putin. Netko tko je dosad bio neupadljiv, osoba bez imena koja je možda tiho podržavala diktaturu i mogla bi doći na vlast uz potporu stranih sila, zemalja koje će formalno nastaviti govoriti da su za slobodu u Rusiji, ali će u stvarnosti biti sretne što mogu ponovno dobivati plin po niskoj cijeni, naftu po niskoj cijeni, po zanemarivoj cijeni nekoliko zatvorenih disidenata. 

Opozicija možda neće uspjeti čak ni ako Putin umre. A vi, dragi zapadni prijatelji, morat ćete se suočiti s nekim novim ratom.

Jeste li oduvijek bili tako pesimistični?

Ne, ali posljednjih mjeseci sve ide u tom smjeru. Izbor Donalda Trumpa, međunarodna politika koja skreće udesno, smrt Navalnog. Da je ostao živ, mogao je ujediniti opoziciju i povesti je do pobjede. Čak i iz inozemstva.

Zatvor, razmjena, novi život u inozemstvu... Kako ste preživjeli ove mjesece?

Zatvor je bio ponižavajući, okrutan. Zastrašujući. Politički zatvorenici često su u samicama, s neljudskim tretmanom. Ali iznenađen sam što sam izašao iz toga bolje nego što sam očekivao.