Šef NATO-a: Rusija je od Kine tražila smrtonosno oružje
GLAVNI tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže kako savez vjeruje da je Moskva od Pekinga tražila smrtonosnu pomoć u invaziji na Ukrajinu.
Stoltenberg je upozorio Kinu da Rusiji ne isporučuje smrtonosno oružje, dok se kineski predsjednik Xi Jinping i predsjednik Rusije Vladimir Putin sastaju u Moskvi na razgovorima.
"Vidjeli smo znakove da je Rusija zahtijevala smrtonosnu pomoć od Kine"
"Nismo vidjeli nikakve dokaze da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znakove da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje kineske vlasti razmatraju u Pekingu", Stoltenberg je rekao novinarima u Bruxellesu.
"Kina ne bi trebala pružati smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo podržavanje ilegalnog rata", rekao je Stoltenberg dok je podnosio godišnje izvješće o radu.
"Sedam od 30 zemalja NATO-a ispunilo prošle godine cilj izdvajanja za obranu od dva posto BDP-a"
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski Xi Jinping počeli su u utorak razgovore u Kremlju, na samitu posebno posvećenom sukobu u Ukrajini i sve bližim bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve. U ponedjeljak već su imali "neformalni" sastanak koji je trajao više od četiri sata.
Stoltenberg je na press konferenciji rekao i da je sedam od 30 zemalja NATO-a ispunilo prošle godine cilj izdvajanja za obranu od dva posto BDP-a, pozivajući saveznike da brže ojačaju ulaganja u obranu.
Nije spominjao o kojim se zemljama radi, ali je uputio novinare na NATO-vo godišnje izvješće koje će biti objavljeno kasnije u utorak.
"Nema sumnje da moramo učiniti više i to moramo učiniti brže. Tempo koji imamo kada je riječ o povećanju izdvajanja za obranu nije dovoljno visok", rekao je Stoltenberg. "U opasnijem svijetu moramo više ulagati u obranu."
Odluka NATO saveznika očekuje se na summitu u Litvi u srpnju
Na summitu u Walesu 2014., čelnici NATO-a složili su se da će u roku od deset godina potrošiti najmanje dva posto svog BDP-a na obranu.
Ta je odluka tada bila reakcija na ono što se smatralo ozbiljno pogoršanom sigurnosnom situacijom u Europi, nekoliko mjeseci nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.
Gotovo deset godina nakon obećanja u Walesu i godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO saveznici su prije nekoliko tjedana pokrenuli rasprave o tome kako prilagoditi cilj izdvajanja.
Odluka se očekuje na summitu NATO-a u Litvi u srpnju, a Stoltenberg je rekao da vidi cilj od 2 posto kao donju, a ne gornju granicu u budućnosti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati