POŽEŠKI portal nedavno je objavio priču u kojoj se nekolicina Slavonaca hvali da su u Peruškima, dijelu Općine Marčana u Istri, "kolonizirali" ovo područje te od šikare napravili "mjesto ugodno za boravak". Navode kako su tamošnje dijelove pokrčili, "uredili" i podigli vikendice te da zbog toga sve više ljudi posjećuje ove krajeve.

Zapravo se radi o nekadašnjim ilegalnim graditeljima koji su podizali objekte u šumskim predjelima u kojima je bila zabranjena gradnja, a Zakon o legalizaciji iz 2011. godine im je omogućio naknadnu legalizaciju tih objekata. Inače, na području općine Marčana, samo u predjelu u kojemu je zabranjena gradnja, nalazi se oko 1500 bespravno izgrađenih objekata. Do sada je, kako nam je kazao načelnik općine Marčana Predrag Pliško, polovica njih legalizirana, dok je dio još u postupku.

Lokalno stanovništvo u Istri desetljećima negoduje zbog, kako kažu, "devastacije ovog područja". Smatraju da ovakva gradnja nije u redu te da "kolonizatori", kako je dio graditelja sam sebe nazvao, godinama nisu plaćali komunalne i ostale javne usluge.

Načelnik nam je kazao da su se godinama žalili vladi te da su pokušali izmijeniti Zakon o legalizaciji, s kojim se, kaže, ne slažu, ali su ga dužni provoditi.

U članku se hvalili da su bespravnom gradnjom zapravo uredili ovo područje 

Članak na portalu Požeški.eu navodi kako su Peruški, "bez sumnje, najveća koncentracija Požežana izvan Požege" te da se ondje nalazi blizu stotinu parcela na kojima su Slavonci izgradili vikendice te da je kroz nekoliko ljetnih mjeseci to Požega u malom. 

Članak donosi priču koja seže u 1982. godinu kada su Stjepan Hrčka, Ivan Brkanović i Stjepan Romić zvani Braco "slučajno otkrili tirkizno more i raj na zemlji te kupili prva zemljišta, za dvije njemačke marke po kvadratnom metru. Požežani su pozvali rodbinu i prijatelje u čemu je prednjačio Romić kupujući terene, a da većina budućih vlasnika nije ni vidjela parcelu", piše u članku. 

Kažu kako je prvotno trebalo probiti ceste te raskrčiti šikaru koju su starosjedioci prije koristili za pečenje kreča. Jedna od Istrijanki koja cijeli život živi u ovom dijelu, a koja je htjela ostati anonimna jer se, kaže, ne želi sukobljavati ni s kime, kazala je da ju je ovaj dio članka posebno pogodio zato što je pečenje kreča jedan od starih istarskih običaja. Druga, koja je iz istog razloga htjela ostati anonimna, kaže da su izgradili nelegalne ceste i puteve do svojih objekata te da su šume često prekrcane smećem. 

U članku se opisuje kako su Požežani prvotno živjeli u šatorima, a da su postepeno počeli betonirati terase, dovoditi cisterne za kišnicu te kopati septičke jame.

Postepeno su, kažu, šatori zamijenjeni kamp-prikolicama koje su natkrili krovištima s kojih se skupljala kišnica. "Voda za piće se u kanisterima donosila s mjesnog groblja ili točila u seoskoj trgovini uz kupovinu potrepština", pišu. 

Kasnije su počela zidanja i gradnje čvrstih objekata. U članku piše i kako "građevinska inspekcija nije baš bila revnosna u poslu pa su se mnogi ohrabrili u divljoj gradnji znajući da će kad-tad rušiti sagrađeno".

"A onda, neočekivano 2012. godine, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ponuđena je mogućnost legalizacije bespravno sagrađenih objekata, što je većina Požežana u Peruškom iskoristila.

U protekla četiri desetljeća Požežani su divlju šikaru urbanizirali i pretvorili u ugodno mjesto za boravak. Šikara je izrasla u šumu, a na plažama je sve više kupača ne samo iz Požege već iz gotovo cijelog svijeta.

U zadnje vrijeme najezda je stranaca. Na kupljene parcele nekoliko stotina metara od mora postavljaju stambene kontejnere. Toliki je interes, a pogotovo Slovenaca, da su Požežani izgubili većinu pa kada bi slučajno bili izbori, gradonačelnik bi sigurno bio Slovenac", piše u članku.

Načelnik Općine: Država im je omogućila da sve legaliziraju. Stalno smo se bunili protiv toga, ali nas vlasti ne doživljavaju

Opis djelovanja bespravnih graditelja, kojima je zakonom omogućena legalizacija objekata za koje desetljećima nisu plaćali komunalne doprinose i sve ostale usluge, izazvao je reakcije lokalnog stanovništva. Kazali su nam da je ovo područje devastirano i da nije u redu da se netko hvali bespravnom gradnjom i neplaćanjem obaveza. Ipak, ističu da su krive i vlasti koje su godinama dozvoljavale bespravnu gradnju, ali i drugi lokalci koji su šume prodali.

Stjepan Hrčka, jedan od požeških graditelji u Istri, kratko je za Index komentirao da ima drvenu vikend kućicu koja je legalizirana početkom 2010-ih. Na upit jesu li do tada plaćali Općini javne usluge, kaže da ne već da su svojem novcem plaćali određen iznos novca za popravljanje pristupnih cesta. Kaže i da je s lokalcima u izvrsnim odnosima. 

Načelnik Pliško, koji je ogorčen ovim člankom, kazao nam je da su u nekoliko navrata apelirali na problem bespravne gradnje, prijavljivali graditelje inspekciji te predlagali izmjene Zakona o legalizaciji. Ispričao nam je da su začeci bespravne gradnje započeli postavljanjem kamp-kućica i šatora ljeti, a da je nesankcioniranje takvih pojava preraslo u gradnju čvrstih objekata od cigle i drugog čvrstog materijala, koji god je, kaže, "došao pod ruku". 

"Na početku takvih divljih gradnji i ljetovanja u njima, bilo da se radi o domaćim ljudima ili strancima, nikad se nije gledalo s previše simpatija. Alarm za uzbunu krenuo je kad se shvatilo da svi bespravni graditelji s obitelji, u biti, besplatno ljetuju, grade bez dozvola i štede na uštrb sveopćeg dobra jer troše javnu infrastrukturu bez sudjelovanja u građenju i održavanju te iste infrastrukture. 

Sama gradnja čvrstih objekata buknula je 80-ih godina prošlog stoljeća te je nastavljena od početka 2000-tih na ovamo. Općina Marčana se u začetku postavila vrlo čvrsto protiv takvih gradnji. Prve prijave Građevinskoj inspekciji datiraju od 1990-ih i nastavile su se do dandanas", kazao je.

Citirao je i Izvješće o stanju u prostoru Općine Marčana za razdoblje 1997.-1998. godine:

I u izvještajnom se razdoblju nastavila, bolje rečeno čak i intenzivirala, bespravna izgradnja izvan građevinskih područja naselja. To se posebice odnosi na priobalno područje, kako uz naselja Kavran, Pavičini i Peruški – Išići tako i u područjima u zaštitnom obalnom pojasu od navedenih naselja prema moru.

U priobalnom su području nastale prave aglomeracije parcela s raznoraznim građevinama i izvedenim drugim zahvatima u prostoru (septičke jame, zidići, betonirana postolja za kamp-kućice, nadstrešnice i dr.) s uskim pristupnim putevima određenih voljom i logikom prijašnjih vlasnika zemljišta koji su parcelirali i prodavali čestice, uglavnom šume i šumska zemljišta. Naprijed navedeni objekti u pravilu se koriste za povremeno stanovanje tijekom turističke sezone.

"Nadležna Građevinska inspekcija očito nije kadrovski dovoljno ekipirana i tehnički opremljena da se suprotstavi toj pojavi"

Kaže da su pisali i vladi i tadašnjoj predsjednici vlade 2010. godine, da su upućivali dopise s apelima, i to prema Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Državnom inspektoratu te Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Kaže i da su se bespravni graditelji žalili vlastima s ciljem da se spriječi rušenje njihovih objekata.

"Takvi su apeli urodili plodom jer je na području Općine Marčana dva puta bilo organizirano rušenje bespravno izgrađenih objekata. Bespravni graditelji pokušali su peticijama predsjedniku Republike Hrvatske, vladi te drugim ministarstvima spriječiti rušenje takvih objekata, no nisu uspjeli te je dio bespravno sagrađenih objekata srušen. Nakon rušenja neko je vrijeme nastao zastoj u bespravnoj gradnji, no vrlo kratko.

Zakonom iz 2011. godine, kada je omogućena legalizacija bespravno sagrađenih objekata izvan građevinskih područja, Općina Marčana nije sretna, dapače, s tim Zakonom se uopće ne slažemo niti ga podržavamo, no dužni smo ga provoditi i poštovati", kazao nam je Pliško.

Kazao nam je i kako je na području Općine Marčana do trenutka stupanja na snagu Zakona o legalizaciji evidentirano oko 1500 bespravnih objekata izvan građevinskih područja.

"Općina Marčana je u više navrata ukazivala na pogubnost i posljedice bespravne gradnje, jer je ona negacija svega onoga što se prostornim uređenjem želi postići. Njome nastaje stanje u prostoru koje je, u pravilu, protivno dokumentima prostornog uređenja te ako ju se ne spriječi u začetku, kasnije ju je jako teško suzbiti.

Nadležna Građevinska inspekcija očito nije kadrovski dovoljno ekipirana i tehnički opremljena da se suprotstavi toj pojavi, osnovano se može postaviti i pitanje postoji li i politička volja da se propisi iz oblasti građenja striktno provode.

Citiranim Izvješćem o stanju u prostoru iz 1997.-1998. razvidno je da problemi od onda nisu nestali, nego su se povećali ili promijenili oblik nezakonitih radnji. Neaktivnost i ignoriranje Državnih institucija i kompliciranost odnosno nedorečenost regulative dovodi nas sve u nedoumicu da se pitamo što će se dalje dogoditi", kaže Pliško.

Tražili su da se nadzor spusti na lokalnu razinu. Prijedlog je odbijen

On kao dugoročno rješenje vidi spuštanje ovlasti inspekcije odnosno nadzora na lokalnu razinu. Kaže da je Općina, u suradnji sa saborskim zastupnicima IDS-a, predložila izmjene i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, na način da se ovlasti zaustavljanja gradnje izvan građevinskih područja do dolaska inspekcije spuste na komunalne redare te da je vlada taj prijedlog odbila.

"Moram ponoviti da područja obuhvaćena nezakonitom gradnjom izvan građevinskih područja, kao i parcelacije poljoprivrednog i šumskog zemljišta, nikad neće biti predlagana za uključenje u građevinska područja. Prostor po naseljima i oko naselja u Općini Marčana dovoljan je za širenje građevinskih područja.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Marčana predviđena je ‘urbana sanacija’ za postojeće legalizirane objekte izvan građevinskih područja devastirana nezakonitim građenjem kako bi ti objekti mogli biti uređeni, ali i opremljeni infrastrukturom na teret vlasnika tih objekata, ali nikako na teret Općine Marčana i stalnih stanovnika Općine.

Svake godine predstavnici bespravnih graditelja traže da se na područja devastirana nezakonitom gradnjom izvan građevinskih područja urede i opreme infrastrukturom na trošak Općine Marčana. Odgovor dobivaju uvijek isti: 'Može se urediti i opremiti ako sami platite'", kaže nam Pliško.

"Pojam ‘kolonizacije’ koju spominju bespravni graditelji je zapravo uređenje prostora po njihovoj mjeri" 

Komentirao je i navode članka u kojemu piše da su "Požežani kolonizirali Peruške".

"Pojam ‘kolonizacije’ u objavljenom članku zasigurno izaziva negativne osjećaje i inat kod domaćeg stanovništva. Bilo je pokušaja ‘kolonizacije’ Istrijana u prošlosti pa takvi pokušaji nisu dobro prihvaćeni u Istri. Sjetimo se prvog ustanka protiv fašističkih ugnjetavanja domaćeg stanovništva iz 1921. godine i Proštinske bune koja je bila, gle slučajnosti, baš na području obuhvaćenim bespravnim gradnjama.

Ukoliko se radi o ‘kolonizaciji’ običaja i prehrambenih navika, onda moram reći da su istarski pršut, panceta, kobasice, ulje i vino, ipak, boljeg okusa od sličnih namirnica koje donose ‘kolonizatori’.

Ovdje, ipak, pod pojmom ‘kolonizacije’ možemo pretpostaviti da se radi o viđenju ‘kolonizatora’ odnosno bespravnih graditelja na uređenje prostora po ‘njihovoj’ mjeri. Stvarnost je takva da je to u biti jedna zlonamjerna i bezobrazna devastacija prostora i prirode izazvana aktivnostima bespravnih graditelja te pokušaj besplatnog, socijalnog ljetovanja na teret lokalnog stanovništva.

Takvim nezakonitim postupcima bespovratno se devastira priroda te se zbog nagrđujućih i nakaradnih vizura sprječava ili otežava daljnji razvoj na tim područjima za daljnji turistički razvoj.

Najdubljeg sam uvjerenja da je svim građanima u Istri, a posebice nama načelnicima, itekako stalo što se događa u našem dvorištu. Već godinama svim raspoloživim sredstvima želimo spriječiti bespravnu i pretjeranu gradnju kako bismo sačuvali naš kraj, prirodu i more za sadašnje i buduće generacije. Međutim država nažalost ne dijeli našu brigu ili ima druge prioritete", zaključak je istarskog načelnika Predraga Pliška.

Kako bi potaknuli nužnu reakciju države, Općina Marčana, zajedno s ostalih 16 gradova i općina, pokrenula je internetski portal. Pliško kaže da time žele ilustrirati koliko je bespravna gradnja sveprisutna diljem Istre i Hrvatske te potaknuti državu da pravovremeno i temeljito radi svoj posao kako bi se zaustavila daljnja devastacija prostora.

"Ovim se putem zahvaljujem svim zabrinutim i osviještenim građanima za naš prostor koji putem tog web portala prijavljuju bespravnu gradnju te time nama olakšavaju pronalaženje lokacija zahvaćenih bespravnom gradnjom", kaže Pliško.