SLOVENSKI parlament danas je ponovo morao glasovati o rebalansu državnog proračuna za ovu godinu te ga konačno potvrdio s apsolutnom većinom od 57 glasova.

Do ponovljenog glasovanja došlo je nakon što je prije dva tjedna 40-člansko Državno vijeće, jedna vrsta gornjeg doma u slovenskom parlamentarnom sustavu, uložilo suspenzivni veto na implementaciju proračunskog dokumenta koalicijske vlade i to zbog smanjivanja proračunske potrošnje za općine i lokalnu samoupravu te zbog nesrazmjernog jačanja predviđene potrošnje u odnosu na preporuke EU i vladinog fiskalnog vijeća.

Parlament je prihvatio rebalans državnog proračuna za ovu godinu, koji, uz pretpostavku rasta BDP-a od 3,5 posto, predviđa proračunske prihode od 10,35 milijardi eura i suficit od 193,6 milijuna eura.

Prihodi i rashodi su iznad 10 milijuna eura

Prihodi i rashodi proračuna po prvi su put za ovu godinu prešli iznos od 10 milijardi eura, uz nominalni proračunski suficit, ali i uz izražene bojazni da računa na nerealno visoke proračunske prihode s obzirom na usporavanje gospodarskog rasta,  što bi moglo voditi do strukturne neravnoteže javnih financija i neispunjavanja odredaba europskog Pakta o stabilnosti.

Uz pet stranaka iz koalicije premijera Marjana Šarca za proračun su, u ponovljenom glasovanju, glasovali i zastupnici Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča te zastupnici Ljevice (L) Luke Meseca, ali tek nakon što je vladajuća koalicija prije toga s Ljevicom, koja s vladom surađuje u "projektnoj koaliciji", potpisala amandman na njihov raniji sporazum o suradnji.

Nezadovoljni poslodavci

Novi dogovor predviđa da će Ljevica, iako formalno ne sudjeluje u koalicijskoj vladi niti u njoj ima ministarske ili druge položaje, preuzeti zakonodavnu inicijativu na područjima od njenog posebnog zanimanja, kao što su propisi o gradnji jeftinijih stanova za mlade, ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, restrikcije na području tzv. prekarnog rada i drugima.

Takav je sporazum, na kojemu je inzistirala stranka koju neki svrstavaju u alternativnu ili radikalnu ljevicu, izazvao nezadovoljstvo udruga poslodavaca, jer Ljevica inzistira i na većem oporezivanju poslodavaca i višim korporativnim porezima te na većem zapošljavanju u javnoj upravi i ukidanju neobvezujućih sporazuma o radu, koji se mogu prekidati bez posebnih prava zaposlenih.

Slovenska Gospodarska komora (GZS) i poslovna udruga Manager od premijera Marjana Šareca zatražili su da u vezi s tim s njima održi poseban sastanak, navevši kako bi prihvaćeni sporazum vladajućih s oporbenom Ljevicom slovensku ekonomiju mogao koštati najmanje 1,4 milijardi eura te da mjere koje ta stranka zagovara imaju tendenciju "uništenja privatnog sektora".