CIJENE stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem tromjesečju prošle godine bile su za devet posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine.

Cijene novogradnje rasle 8.5 posto, postojeći stanovi i kuće rasli još više - 9.5 posto

Najviši rast cijena stambenih nekretnina zabilježen je u drugom kvartalu 2019. godine, kada su te cijene porasle za 10.4 posto u odnosu na drugi kvartal 2018. godine, a i novi podaci za posljednje tromjesečje za koje su upravo stigli podaci pokazuju negativan trend. 

Po podacima DZS-a za treće tromjesečje prošle godine, naime, cijene novogradnje su porasle za 8.5 posto u odnosu na treće tromjesečje 2020. godine, dakle na godišnjoj razini, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 9.2 posto.

Cijene najviše rasle u Zagrebu

Statistika prema geografskim područjima pokazuje da su na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle u prosjeku 9.6 posto, dok se na Jadranu bilježi stopa rasta od 8.9 posto, a na ostalim područjima 8.2 posto. 

Cijene rasle i u odnosu na prethodno tromjesečje

U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine podaci DZS-a pokazuju da su u trećem tromjesečju 2021. cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle za 1.7 posto.

Pritom su novi stambeni objekti poskupjeli u prosjeku 1.3 posto, a postojeći 1.8 posto.

U trećem tromjesečju 2021. cijene stambenih jedinica u odnosu na drugi kvartal prošle godine u prosjeku su u gradu Zagrebu više za 1.3 posto, na Jadranu za 2.9 posto, dok su na ostalim područjima bile 0.4 posto više.

Sulude cijene

Koliko su stanovi skupi najbolje pokazuju oglasi. U Index oglasima u prosincu smo tamo pronašli oglase za četverosoban stan s vrtom na Šalati po cijeni od 9.682.535 kuna, dok se na zagrebačkom Cvjetnom trgu prodaje stan od 164 kvadrata za 12.803.859 kuna. Pronašli smo i oglas za stan od 46.55 kvadrata u Dubravi koji košta oko 2.254.252 kuna. U sva tri oglasa riječ je o novogradnji.

Podaci DZS-a

Podaci Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju prosječne cijene kvadrata pokazuju da je u prvom polugodištu 2021. prosječna cijena kvadrata novih stanova iznosila 13.550 kuna. Ta cijena veća je za 5.8% u odnosu na drugo polugodište 2020. i za 4.7% u odnosu na prvo polugodište 2020.

Što se tiče prosječne cijene prodanih novih stanova po kvadratu, one su bile nešto više. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine kvadrat prodanog novog stana u prosjeku iznosio 14.127 kuna (1883 eura), usporedbe radi 2019. je prosječna cijena metra kvadratnog prodanog novog stana u Zagrebu bila 12.834 kune, dok je 2020. iznosila 14.013 kuna.

Agenti za nekretnine: Cijena kvadrata je viša od službenih brojki

Međutim, agenti za nekretnine s kojima smo razgovarali kažu da su u stvarnosti cijene kvadrata novogradnje više od onih koje su navedene u službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

"Prosječna cijena kvadrata novogradnje u Zagrebu je 2200 eura", ističe Boro Vujović, direktor Agencije za nekretnine Opereta.

Objašnjava i zašto podaci DZS-a pokazuju manje cijene. Navodi kako su dva faktora ključna, a koja objašnjavaju zašto je prosječna cijena kvadrata u Zagrebu prema službenoj statistici niža od one u stvarnosti.

"Dva su faktora koja utječu na cijenu"

"Prvi faktor je taj što se više stanova gradi na periferiji Zagreba gdje su cijene niže, tamo cijene iznose i po 1800 eura za novogradnju. Uzmimo u obzir Klaru, Sesvete i Odru, ti dijelovi također spadaju u Zagreb, a upravo se na tim područjima dosta gradi pa i zbog njih ispada niža prosječna cijena novogradnje u Zagrebu", navodi Vujović.

I jedan drugi faktor je važan, kako navodi Vujović, a riječ je o realiziranoj kupoprodajnoj cijeni stanova.

"Kad se zgrada krenula graditi prije dvije godine cijena kvadrata je bila 2000 eura, tad su potpisani predugovori, u međuvremenu je zgrada izgrađena, i cijena tog stana je narasla na 2500 eura. No oni koji su potpisali predugovor plaćaju po 2000 eura kvadrat, dok oni koji sad kupuju stan u toj zgradi plaćaju po 2500 eura kvadrat. Zato dolazi do te razlike. Svi uglavnom prodaju stanove u ranoj fazi, tako da to nisu cijene koje su današnje. A DZS uzima u obzir te podatke", objasnio nam je Vujović.