ZA KRAJ 2024. neki od poznatijih hrvatskih znanstvenika i ekonomista za Index su rekapitulirali 2024., ali i iznijeli promišljanja o novoj 2025. godini, prvenstveno u domenama svoje stručnosti.

Fizičar Marin Soljačić

U posljednjih nekoliko godina vidjeli smo značajan napredak u razvoju umjetne inteligencije, posebno u modelima poput ChatGPT-ja. Međutim, kako smo se do sada dobrim dijelom oslanjali na skaliranje modela za postizanje boljih rezultata, počinjemo primjećivati ograničenja tog pristupa.

Ubuduće očekujem da ćemo više i više istraživati nove načine za poboljšanje UI (na putu prema općoj umjetnoj inteligenciji), poput naprednijeg rezoniranja i razmišljanja korak-po-korak.

Tehnike UI koje su nedavno postale izuzetno uspješne, poput difuzijskih UI modela (koji su omogućili generaciju slika i videa (na primjer Dall-E i Sora)), mogle bi se početi primjenjivati u robotici, što bi moglo dovesti do brzog napretka i na polju robotike u bliskoj budućnosti. Očekujemo da će se ovi trendovi nastaviti i u narednim godinama, uključujući 2025. godinu.

Ekonomist Vuk Vuković

Nakon što su ove godine središnje banke počele rezati kamatne stope, signal za iduću godinu je, zasad, da će biti manje rezova nego što je očekivano, te da će središnje banke morati pričekati prvi dio godine da vide kako će se kretati inflacija prije nego što krenu u daljnje rezove stopa.

To nije najbolja vijest za tržišna očekivanja i signalizira povratak na situaciju kakvu smo imali 2023., u kojoj se i dalje prate cijene i stanje na tržištu rada u očekivanju recesije. I dalje mislim da je vjerojatnost recesije mala za iduću godinu, te da nas očekuje godina sličnija 2023. nego prošloj.

Tržišta i dalje rastu na valu AI-ja, a u SAD-u posebno na valu očekivanja Trumpovih politika nižih poreza i deregulacije. Ipak, tu treba biti oprezan jer najava carina povećava inflatorna očekivanja, plus neizvjesnost na geopolitičkom planu također povećava pritisak na rast cijena. 

Vidim prije svega sukobe na razini Trump - Fed i, na razrješenju tog sukoba, sudbinu za tržišta u idućoj godini. No u konačnici za investitore američko tržište postaje jedina alternativa u situaciji kad Kina stagnira, u Europi imamo i političke i ekonomske nestabilnosti (Njemačka, Francuska), Japan kreće u dizanje kamata, Indija i Brazil više ne nude iste prilike. Ostaje američko tržište, unatoč svim prijetnjama, kao najbolja alternativa.

Znanstvenica Livia Puljak

U 2025. očekujem povećanje primjene umjetne inteligencije u istraživanjima, daljnji razvoj otvorene znanosti i nadam se većem razumijevanju važnosti metaistraživanja.

Isto kao što je danas nezamislivo računati bez kalkulatora, tako će uskoro biti nezamislivo raditi rutinske istraživačke poslove bez umjetne inteligencije. Međutim, još uvijek ne postoje jasni globalni standardi o tome što je etički prihvatljivo u istraživanjima vezano za primjenu umjetne inteligencije.

Stalno vidimo da znanstvenici ne vole dijeliti svoje podatke iz istraživanja. Ne žele da netko koristi njihove podatke za nova istraživanja ili da ih provjerava. Dijeljenje podataka stoga bi trebalo postati obavezno.

Metaistraživanja su istraživanja o istraživanjima. Nažalost, mnogi to ne smatraju suvislom znanošću. Osobito u medicini, bolja istraživanja znače bolje zdravlje. Stoga nam metaistraživanja omogućuju unapređenje kvalitete znanstvenog rada i da znanost ostane u službi društva i čovječanstva.

Molekularna biologinja Iva Tolić

Godinu 2024. u znanosti je obilježila umjetna inteligencija, uz dvije Nobelove nagrade dodijeljene upravo u tom području. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, bolje razumijemo biološke molekule, a moći ćemo brže razvijati lijekove i terapije te dublje shvaćati život na molekularnoj razini.

Spoj umjetne inteligencije i temeljnih istraživanja uskoro će preoblikovati znanost, a i svakodnevni život. Zato je potrebno što prije povećati i optimizirati ulaganja u znanost kao dugoročnu investiciju bez koje društvo ne može napredovati.

U Hrvatskoj je ove godine pokrenut jedinstven događaj – CROSCIENCE 2024, na kojem su znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva raspravljali o najvećim izazovima za znanstvenu zajednicu. Pozivam sve znanstvenike i entuzijaste da nam se pridruže na CROSCIENCE-u 2025!

Astrofizičar Dario Hrupec

U području istraživanja svemira mnogo je novih instrumenata, pa se osim očekivanim rezultatima možemo nadati i nekim iznenađenjima, potpuno neočekivanim otkrićima. To je gotovo uvijek tako s novim astronomskim instrumentima.

Od konkretnih otkrića u astronomiji, koja bi se mogla dogoditi već 2025., posebno bi uzbudljivo bilo otkriće biopotpisa (pokazatelja života) u atmosferi nekog egzoplaneta. Tada bismo znali da u svemiru nismo sami, da i izvan Zemlje postoji nekakav život. Čini se da su i kemijska i biološka evolucija u svemiru neizbježne, ali razvoj tehnički napredne civilizacije nije nužnost, nego slučaj.

Možda je to odgovor na Fermijev paradoks (prividnu proturječnost između općeg očekivanja da izvanzemaljske civilizacije postoje i činjenice da potvrdu njihovog postojanja zasad nemamo).

Geofizičar Hrvoje Tkalčič

Na području proučavanja potresa sve je više radova koji koriste strojno učenje i idemo prema boljem razumijevanju fizikalnog mehanizma potresa, ali i strukture plićih dijelova Zemlje, što nam je neophodno da bismo razumjeli širenje seizmičkih valova kroz Zemljinu unutrašnjost i same potrese.

Na području duboke unutrašnjosti Zemlje ovu godinu obilježilo je otkriće prstenaste strukture niskih brzina širenja seizmičkih valova u gornjem dijelu vanjske tekuće jezgre, paralelno s ekvatorskom ravninom, koje je došlo upravo iz moje istraživačke grupe u Canberri.

U sljedećih nekoliko godina sve više mjernih instrumenata bit će prisutno na površini Mjeseca, a s ponosom mogu reći da se i Australija aktivirala svojim planom za slanje seizmografa na dalju stranu Mjeseca 2026. godine. I moja je znanstvena grupa već uključena u taj projekt radom na simulaciji seizmograma koje će nakon potresa i udara meteorita na Mjesecu bilježiti taj instrument

Sjajno je bilo doživjeti lansiranje Europa Clipper misije. Ona sada kroz svemir juri prema Jupiteru, a nešto više od pet godina dijeli nas od uzbudljivih otkrića. Skriva li Europa ispod svoga leda velik ocean vode i može li to misija Clipper potvrditi svojim radarom te analizom pare prolijetanjem kroz moguće fontane, tek ćemo vidjeti.

Imunolog Janoš Terzić

Ove su godine tzv. CAR T stanice prvi put uspješno primijenjene protiv nekih neizlječivih autoimunih bolesti, pa se može očekivati još uspješnih primjena tih stanica u autoimunim bolestima u godini pred nama.

Znanstvenici su pronašli lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine. Lijek lenacapavir rezultat je temeljnih istraživanja koja su pokazala da blokiranje proteina virusne kapside može imati medicinske koristi. Pretpostavlja se da će se u nadolazećim godinama sličnim pristupom tražiti "rješenja" i za druge viruse.

Svoje istraživanje o ulozi bakterija u raku mokraćnog mjehura objavili smo u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature (Roje B, et al, Nature, 2024;632:1137-44). Otkrili smo novi način kojim bakterije uzrokuju rak, pa će biti zanimljivo vidjeti koliko je taj mehanizam medicinski važan.

Molekularni biolog Fran Supek

Tijekom 2024. istraživanja u polju genomike pokazala su da nezaustavljivo preoblikuju biologiju i medicinsku znanost. Izdvojio bih dva primjera:

Odobrenje Casgevyja, prvog lijeka temeljenog na CRISPR-u za srpastu anemiju i beta-talasemiju, prekretnica je u terapiji genetskih bolesti. Ova terapija kontrolirano mijenja DNA matičnih stanica koštane srži pacijenata i potiče proizvodnju zdravih crvenih krvnih stanica.

Umjetna inteligencija postala je sastavni dio genomike: razvijeni su AI modeli za dizajniranje novih DNA i proteinskih sekvenci te za identifikaciju mutacija koje mijenjaju gene i njihovu regulaciju. To je važan korak k razvoju genskih terapija, npr. CRISPR-om.

Siguran sam da će 2025. godina biti još uzbudljivija. I moja istraživačka grupa na Sveučilištu u Kopenhagenu te na Institutu za biomedicinska istraživanja u Barceloni daje mali doprinos tome – primjerice, koristeći AI, predviđamo rizik pojavljivanja mutacija u DNA i pokušavamo otkriti Ahilove pete tumorskih stanica.

Morski biolog Petar Kružić

Godina 2024. donijela je značajne spoznaje kroz projekt AdriCor, koji je otkrio ozbiljne utjecaje klimatskih promjena i povišenog zagrijavanja mora na koralje Jadrana. Termoklina, koja se nekoć nalazila na dubini od 25 metara, sada se pomaknula na 50 metara uzrokujući masovne pomore sesilnih organizama zbog dugotrajnih visokih temperatura i nedostatka hrane.

Prijedlog EU za zaštitu 30% Sredozemnog mora istaknuo se kao ključna inicijativa za oporavak morskog ekosustava. Ekološke prijetnje uključuju masovno cvjetanje fitoplanktona i bentoskih algi, pogoršano ispustom kanalizacije u more, požarima, erozijom tla, obilnim kišama i unosom hranjivih tvari u more kroz poplave.

Ciljevi za 2025. uključuju poboljšane inspekcije zaštite okoliša, održivo ribarstvo i marikulturu, ekološki i održivi turizam te zakonodavne mjere, poput Zakona o plažama, kako bi se spriječile štetne prakse.

Matematičarka Petra Posedel

2024. bila je ispunjena neizvjesnostima, ali i značajnim napretkom. Matematika je bila srce svakog velikog tehnološkog napretka omogućujući preciznije modele u medicini, ekonomiji i klimatskim znanostima.

Napredni algoritmi i jezični modeli otvorili su nove mogućnosti u obrazovanju. U 2025. AI uvodi digitalne udžbenike i personalizirano učenje, ali i daljnji rast interdisciplinarnih istraživanja.

Matematika će igrati ključnu ulogu u rješavanju globalnih izazova poput klimatskih promjena i optimizacije obnovljivih izvora energije, ali i u financijama, zdravstvu i energiji, uz bolje razumijevanje uzroka i posljedica u kompleksnim sustavima, čime će se unaprijediti procesi analize rizika.

Ključ ostaje obrazovanje stručnjaka, matematička pismenost je ključ za donošenje odluka koje oblikuju budućnost. U 2025. nadam se da ćemo ulagati u znanje kao najmoćnije oružje na svijetu jer matematika nije samo znanost - ona je temeljni jezik kojim možemo bolje razumjeti svijet i djelovati u njemu.

Seizmologinja Iva Dasović

Seizmolozi su u 2024. godini sve više istraživali strojno i duboko učenje za primjenu na različite seizmološke probleme i numeričke izračune te primjenu revolucionarne tehnologije u seizmologiji – upotrebu svjetlovoda kao senzora gibanja tla, što zahtijeva razvoj novih i prilagodbu klasičnih metoda.

U 2025. godini očekujem raznovrsnija istraživanja i rezultate u ova dva istraživačka smjera! I istraživačka grupa u kojoj radim na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu ide u tom smjeru. U 2024. godini uspješno smo dovršili projekt CRONOS financiran Norveškom darovnicom i MRRFEU te njime nabavili dva uređaja za optoakustička mjerenja, što nas je uvelo u eru optičke seizmologije.

U 2025. godini više ćemo se baviti ovakvim mjerenjima te uz primjenu strojnog učenja istraživati seizmički aktivna područja u Hrvatskoj. Nova godina bit će izazovna i uzbudljiva u maloj hrvatskoj seizmološkoj zajednici jer neki projekti završavaju, jedan opsežni projekt je u punom zamahu, a pripremaju se neki novi.

Imunolog Bojan Polić

Uz razvoj cjepiva, treba istaknuti sve širu upotrebu protutijela za neutralizaciju citokina i inhibiciju kontrolnih točaka imunosnog sustava (engl. "check-point" inhibitori) te limfocita T s kimeričnim antigenskim receptorom (CAR-T terapija) u specifičnom liječenju upalnih bolesti i tumora.

Proteklu, 2024. godinu obilježila je i prva upotreba CAR terapije u liječenju lupusa, teške autoimune bolesti, što budi nadu i za liječenje drugih autoimunih bolesti. Eksperimentalno se također istražuje CAR-T terapija za alergijske bolesti, a i CAR terapija utemeljena na prirodno-ubilačkim stanicama (CAR-NK terapija).

Ova godina bila je i posebno uspješna za istraživanja Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci u području sistemskog imunometabolizma. U lipnju smo rezultate višegodišnjeg istraživanja, gdje smo otkrili mehanizam zašto je virusna infekcija lošije kontrolirana u dijabetesu, publicirali u časopisu Nature Immunology.

Kolegi Marku Šestanu nedavno je prihvaćen prvoautorski rad u časopisu Science i bit će uskoro publiciran, a još je jedan rad u postupku revizije u časopisu Nature Metabolism, koji vodi kolega Felix Wensveen.

Kemičar Nikola Bregović

Trend povećanja korištenja umjetne inteligencije općenito u znanosti, pa tako i u kemiji, jasan je već unazad nekoliko godina. Ipak, rekao bih da je upravo tijekom 2024. ta tema postala sveprisutna te je, kao i u drugim sferama društva, korištenje UI eksplodiralo i uvelike obilježilo proteklu godinu.

Tzv. zelena kemija je, mogli bismo reći, postala još zelenija. Pritom valja istaknuti postignuća u razvoju materijala s potencijalom za uklanjanje CO2, pronalasku alternativa litiju u izvorima električne energije i unaprjeđenju procesa recikliranja sirovina iz litij-ionskih baterija. Jedna od gorućih tema u području ekologije svakako je plastični otpad, a pod dojmom sam da su na tom polju učinjeni posebno vrijedni koraci.

Osim suradnji s gospodarskim sektorom, pod mojim vodstvom provode se i projekti kojima je cilj razviti dva inovativna uređaja koji bi se kroz neko vrijeme mogli koristiti u laboratorijima diljem svijeta. Tako će, premda se u prvom redu bavim fundamentalnim istraživanjima u području supramolekulske kemije, ova godina u mojoj karijeri ostati obilježena primijenjenim istraživanjima i razvojem tehnoloških rješenja.