AMERIKANCI danas izlaze na svoje 60. predsjedničke izbore te je jasno da će izbor koji će donijeti između demokratske kandidatkinje i aktualne potpredsjednice Kamale Harris te bivšeg predsjednika Donalda Trumpa iz Republikanske stranke utjecati na niz globalnih pitanja. Uključuje to i Hrvatsku.

Radi se o pitanjima koja podrazumijevaju drugačiji odnos prema nizu globalnih sukoba i kriza, a što će sigurno ostaviti posljedice na sigurnosnu i ekonomsku situaciju u Europi i Hrvatskoj. Osim toga, ako bi pobijedio Trump, sigurno da jača i mogućnost određenih ideoloških promjena koje bi se odrazile u Hrvatskoj u kontekstu populističkih i konzervativnih politika.

Harris nudi Bidenov kontinuitet, Trump je druga priča

Opći konsenzus je takav da bi pobjeda Kamale Harris značila nastavak kontinuiteta koji je započeo Joe Biden, što se odnosi na snažniji angažman Sjedinjenih Država u NATO-u i potporu europskim partnerima.

I stavovi Kamale Harris o Ukrajini općenito su u skladu s onima predsjednika na odlasku Joea Bidena. Obvezala se na kontinuiranu potporu, mnogo se puta sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i optužila Rusiju za "zločine protiv čovječnosti".

Sva ova pitanja važna su i za Hrvatsku, kao bitnu NATO članicu na jugoistoku Europe na kojem i Rusija ima svoj interes. Pobjeda Trumpa sigurno bi promijenila odnose snaga u Europi. Godine loših ulaganja u obranu i eskalirajući rat između Rusije i Ukrajine doveli su EU u poziciju u kojoj treba potporu SAD-a.

"Učinak Trumpa na Europu i EU bit će negativan, negativniji nego što bi bio u administraciji Kamale Harris", rekao je za Fortune Steven Blockmans, viši znanstveni suradnik u Centru za europske političke studije.

>> Trump: Ohrabrio bih Rusiju da napadne članicu NATO-a koja ne plaća obveze

Trump je u prošlosti prijetio izlaskom iz NATO-a. Čak je otišao toliko daleko da je rekao da će "ohrabriti" Rusiju da čini što god želi zemljama NATO-a koje ne izdvajaju dovoljno za obranu. Ako Trump odluči promijeniti način na koji Amerika podržava Ukrajinu, sigurno da bi europske zemlje članice NATO-a brzo morale povećati izdatke za obranu kako bi ojačale nacionalnu sigurnost.

Grbeša Zenzerović: Za Hrvatsku je bitan i odnos Trumpove Amerike prema Srbiji

Na ovu temu smo se obratili prof. dr. sc. Marijani Grbeši Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koja se upravo nalazi u Sjedinjenim Državama. Kratko nam je kazala kako s Harris dobivamo konzistentnost, izvjesnost i više-manje nastavak odnosa i politiku kakvu smo imali do sada.

S Trumpom je druga priča. Grbeša Zenzerović govori da je neizvjesnost ključno obilježje Trumpove potencijalne vanjske, ali i unutarnje politike.

"Hrvatsku koja konzistentno slijedi politiku europskih institucija sigurno treba brinuti kakav će biti Trumpov odnos prema Ukrajini, odnosno Rusiji. Tu je posredno i odnos Trumpove Amerike prema Srbiji. To je posebno zanimljivo ako znamo da je prije nekoliko tjedana Donald Trump J.R. posjetio Srbiju i Rumunjsku.

Tu je i cijeli niz globalnih pitanja koja se tiču cijelog svijeta, pa tako i nas, od klime do kontrole novih tehnologija", govori Grbeša Zenzerović.

Jakovina: Pobjedom Trumpa moguća je zamjena teritorija između Kosova i Srbije

Povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu također nam govori da bi pobjedom Harris mogli očekivati sličniju Ameriku ovoj dosadašnjoj Joea Bidena.

"To znači da bi oko klimatskih promjena, multilateralnosti, Ukrajine pa i Bliskog istoka stvari ostale puno sličnije današnjima. Za našu regiju, to može implicirati i da neće biti otvarano pitanje kosovsko-srpskog problema oko mogućih promjena granice.

U suprotnom, ako pobijedi Trump, a oko onoga što dira Hrvatsku, možemo pretpostaviti da će doći do promjena oko klimatskih promjena i očekivati da će neki od diplomata koji su već bili angažirani na Balkanu vratiti na stol mogućnost zamjene teritorija između Kosova i Srbije. U našem kontekstu, kontekstu BiH i regije, pa i poslijeratne europske politike, to bi bio najozbiljniji problem", rekao je.

Podsjetimo, oko zamjene teritorija između Kosova i Srbije govorilo se za vrijeme Trumpovog stolovanja u Bijeloj kući. Srbija bi tako uz dogovor dobila sjeverni dio Kosova, a Kosovo albanska sela koja se sada nalaze u Srbiji. Analitičari su to tada opisali iznimno opasnom idejom.

"Pobjedom Trumpa bi ojačali oni poput klečavaca"

Dotaknuo se mogućih ideoloških promjena.

"U vrijednosnom smislu, puno važnije je da će Trumpova pobjeda snažno ojačati skupine u društvu koje su zainteresirane za nešto što se ukratko može nazivati konzervativnom revolucijom. Doći će do ojačavanja klečavaca, zagovornika zabrane abortusa, zagovornika čvrste ruke, nacionalizma... Iako je to apsurdno, hrvatskim nacionalistima ne može odgovarati imperij koji postaje nacionalistički", dodaje.

Poručio je kako je Hrvatska, kao i EU, razmjerno neotporna na velike i dramatične promjene ili nestabilnosti.

"U tom smislu bi nestabilnost za nas bila loša vijest. U vrijednosnom smislu, za one koji se bave međunarodnim odnosima i razmišljaju o društvu budućnosti, pobjeda Harris bi bila bolja. Ako govorimo ideološki, onima koji zagovaraju oštriji kurs prema LGBT pravima, strožu kontrolu na granicama, puno više konzervativnih i crkvenih vrijednosti, njima je pobjeda Trumpa bolja", zaključio je Tvrtko Jakovina za Index.

Euro bi oslabio?

Što se tiče ekonomskog aspekta, a što se također uzročno-posljedično tiče Hrvatske, Euronews piše da je razlog za zabrinutost u Europi prijetnja da će Trump provesti protekcionističku politiku i udariti druge zemlje trgovinskim carinama. Obećao je uvesti carine od 10% na uvoz iz svih zemalja i carine od 60% na uvoz iz Kine.

Trump je bio kritičan prema EU, upozoravajući da će "platiti veliku cijenu" ako on pobijedi na izborima jer EU ne kupuje dovoljno američke robe. Fortune piše da bi zbog toga mogao oslabiti euro.

"Tarife će ozbiljno usporiti gospodarski rast EU", rekao je za Fortune Zach Meyers, pomoćnik direktora Centra za europsku reformu.

Kažimo i da je Trump uveo carine na uvoz čelika i aluminija tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata. Više carina moglo bi naštetiti gospodarstvima poput njemačkog, koje uvelike ovisi o američkom izvozu.

James Knightley, glavni međunarodni ekonomist ING-a, rekao je da bi se kućanstva i poduzeća u Europi suočila s višim cijenama, što bi smanjilo potrošačku moć i naštetilo korporativnoj dobiti u Europi.