NOVO istraživanje pokazalo je kako je otapanje ledenjaka, koje je rezultat globalnog zatopljenja, od 1990-ih uzrokovalo značajne pomake u Zemljinoj osi rotacije.

Geografski sjeverni i južni pol su točke na kojima os rotacije našeg planeta siječe površinu, ali one nisu fiksne. Promjene u raspodjeli Zemljine mase uzrokuju pomicanje osi, a time i polova.

U prošlosti su samo prirodni čimbenici, poput oceanskih struja i prijenosa topline između rastaljenog stijenja u dubini planeta, pridonijeli promjeni položaja polova. No novo istraživanje pokazuje da je od devedesetih godina na pomicanje polova utjecao i gubitak od oko stotina milijardi tona leda godišnje zbog klimatskih promjena.

Položaj polova se od 1980. pomaknuo za oko 4 metra

Znanstvenici su ustanovili da se smjer polarnog kretanja (engl. polar drift) 1995. godine pomaknuo s juga prema istoku i da je prosječna brzina njegovog pomicanja od 1995. do 2020. bila 17 puta brža nego od 1981. do 1995. godine. Položaj polova se od 1980. pomaknuo za oko 4 metra, piše The Guardian.

Polarno kretanje geološki je fenomen najčešće uzrokovan promjenama u protoku rastaljenog željeza u vanjskoj jezgri Zemlje, što rezultira promjenama u orijentaciji Zemljinog magnetskog polja, a time i položaja magnetskog sjevernog i južnog pola.

"Ubrzani pad zaliha vode na površini, koji je rezultat otapanja ledenjaka, glavni je pokretač ubrzanja polarnog kretanja nakon 1990-ih", zaključili su znanstvenici iz Instituta za geografske znanosti i istraživanje prirodnih resursa u sklopu Kineske akademije znanosti.

Problem je i ispumpavanje podzemnih voda

Istraživanje je pokazalo da je najveći dio pomaka uzrokovalo otapanje ledenjaka, ali da je pomicanju osi pridonijelo i ispumpavanje podzemnih voda.

Podzemna voda se prirodno nalazi ispod površine, ali kada se jednom ispumpa te iskoristi za piće ili poljoprivredu, većinom na kraju završi u moru, što dovodi do preraspodjele njene mase po površini Zemlje.

"Ova studija pokazuje koliko je snažna ova globalna promjena, toliko da može promijeniti os Zemlje. Međutim, ovo pomicanje Zemljine osi nije dovoljno veliko da utječe na naš svakodnevni život. Moglo bi promijeniti duljinu dana, ali samo za nekoliko milisekundi", rekao je klimatolog Vincent Humphrey sa Sveučilišta Zürich u Švicarskoj.

Neki stručnjaci smatraju da bi znanstvena zajednica zbog ovakvih utjecaja trebala proglasiti novu geološku epohu - antropocen. Ovaj naziv govori o geološkom razdoblju koje je započelo prije nekih dvjestotinjak godina i koje je obilježeno izrazitim utjecajem ljudske aktivnosti na ekosferu. Od sredine 20. stoljeća uočljivi su nagli porast emisija stakleničkih plinova i rast razine mora, smanjenje broja divljih životinja i transformacija zemljišta poljoprivredom i krčenjem šuma.

Istraživanje naziva Polar Drift in the 1990s Explained by Terrestrial Water Storage Changes objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.