Svađa Muska i senatorice: "Platit ću više poreza nego ijedan Amerikanac u povijesti"
ELON Musk i senatorica Elizabeth Warren su se sukobili na Twitteru zbog oporezivanja bogatih u SAD-u.
Potaknuta odlukom popularnog tjednika Timesa da ove godine proglasi Muska osobom godine, djelomično zbog toga što je postao najbogatiji čovjek na svijetu, Elizabeth Warren je pozvala na promjenu namještenog poreznog zakona da bi Timesova osoba godine napokon plaćala poreze, umjesto da parazitira na račun ostalih.
Pritom je mislila na to da se najbogatije u SAD-u često proziva zbog izbjegavanja poreza, pa se čak i tvrdi da većina najbogatijih u SAD-u ne plaća nikakav porez.
Plaćaju li najbogatijih "pošten dio"?
Elizabeth Warren je senatorica iz redova Demokratske stranke, koja se zalaže za veće oporezivanje bogatih i sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza. Prozivke bogatih dosta su česte jer su dio političke inicijative demokrata, a ideja da najbogatijih 1% Amerikanaca ne plaća dovoljno poreza ili ga čak potpuno izbjegava je općeprihvaćena, posebno u lijevom krilu te stranke, kojeg je i Warren član.
O oporezivanju najbogatijih 1% u SAD-u smo nedavno pisali u kontekstu rasprodaje dionica Elona Muska, Jeffa Bezosa, Marka Zuckerberga i ostalih milijardera.
Najbogatijih 1% stanovnika SAD-a plaća čak 40% ukupnog poreza na dohodak, više od prvih 90%. Ali to nije jedini porez i različite dohodovne skupine plaćaju različite vrste poreza. Primjerice, porezi na imovinu čine veći dio poreza koje plaćaju najbogatiji, a ne najsiromašniji, koje razmjerno više pogađaju porezi na potrošnju. Zbog toga treba vidjeti ukupno porezno opterećenje i usporediti ga s prihodima. Tada se dobije podatak kako najbogatijih 1% ostvaruje 20.9% svih prihoda, a plaća 24.1% svih poreza. Znači, izjava da najbogatijih 1% u SAD-u ne plaća porez je neistinita, trenutno plaćaju veći udio nego što uprihoduju kroz godinu. Pitanje je samo koliko bi po kome trebao iznositi njihov "pošteni dio".
Elon Musk oštro odgovara
U podužoj raspravi na objavu senatorice Elizabeth Warren, koja je nakupila oko petnaest tisuća komentara, Elon Musk tvrdi da će 2021. platiti više poreza nego bilo koji drugi Amerikanac u povijesti te poentira: "Nemoj potrošiti sve odjednom... Oh, čekaj, već jesi", aludirajući na veliki javni dug SAD-a koji trenutno iznosi 29 trilijuna dolara. O tome koliko je to golem iznos, svjedoči činjenica da je danas SAD zaduženiji nego što je bio na vrhuncu 2. svjetskog rata (u % BDP-a).
Muskova replika senatorici Waren se posebno odnosi na Build Back Better, program velikih državnih investicija u infrastrukturu i društvene projekte koji bi trebao povećati javni dug SAD-a za dodatna 2 bilijuna dolara. No potencijalno se ukupni troškovi mogu popeti i do 5 bilijuna dolara, ovisno o tome hoće li se u budućnosti širiti. Točnije, program se odnosi na ukupno 2 bilijuna dolara, ali postavlja temelje za buduće programe koji bi proizašli iz njega i koji bi ukupan trošak podigli na 5 bilijuna dolara. Većina stručnjaka smatra da neće svi dodatni troškovi biti implementirani, ali neki sigurno hoće, ovisno o tome tko će imati većinu u Predstavničkom domu Kongresa i Senatu.
Musk je od listopada ove godine prodao gotovo 13 milijardi dolara vrijednosti dionica Tesle, kompanije koju je osnovao i kojom upravlja, što će biti oporezivano porezom na dohodak. Morat će platiti najmanje 7.6 milijardi dolara poreza za 2021., a taj broj bi mogao dosegnuti i 15 milijardi dolara, ovisno o tome koliko dionica proda. To najvjerojatnije i je najveći iznos poreza koji je jedna osoba platila u godini.
Problemi za Bidena i demokrate
Inflacija, javni dug i Build Back Better su trenutno tri glavne ekonomske teme u SAD-u i, iako to nije jasno na prvu, tijesno su povezani. Bidenova administracija i demokrati pokušavaju izglasati Build Back Better zakon mjera, a nedavno je prošao u Zastupničkom domu Kongresa, gdje demokrati imaju većinu. Da bi se mogao provoditi, mora biti izglasan i u Senatu, gdje većinu drže republikanci. Većina republikanaca, pa i neki umjereni demokrati, oštro su protiv Bidenovog plana i teško će ga biti progurati kroz Senat.
Zbog inflacije ni vrijeme nije na Bidenovoj strani jer se smatra kako bi plan vrijednosti 1.75 bilijuna dolara (moguće i do 5 bilijuna) samo pogoršao rastuću inflaciju koja se već popela na 6.8%, što je najveća razina u zadnjih 39 godina. Republikanci bi mogli igrati na kartu odugovlačenja i zatražiti neke promjene kod izglasavanja u Senatu, što bi novi Build Back Better opet vratilo na izglasavanje u Predstavnički dom Kongresa. To je taktika odugovlačenja jer što inflacija više raste, to će i otpor prema izglasavanju Build Back Bettera biti jači.
Rasprava između Elona Muska i Elizabeth Warren na Twitteru je dio šire društvene rasprave u SAD-u o porezima, oporezivanju bogatih i javnom dugu. Među te teme se ubrzano uključuje i inflacija, kako ona sve više raste i nagriza stvarnu kupovnu moć radnika.