"Naš cilj ostaje podržati afganistansku vladu i snage sigurnosti što je više moguće. NATO će zadržati našu diplomatsku prisutnost u Kabulu i po potrebi će se nastaviti prilagođavati. Talibani moraju shvatiti da ih međunarodna zajednica neće priznati ako zemlju zauzmu silom. Ostajemo predani podržavanju političkog rješenja sukoba", kaže glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. 

Talibani su sve jači, a bivši američki predsjednik Donald Trump ovu je priliku iskoristio za napad na trenutnog predsjednika Joea Bidena. 

"Tragedija u Afganistanu - potpuno otvorena granica, kriminal na rekordnoj razini, cijene nafte divljaju, inflacija raste - nedostajem li vam?" rekao je Trump u kratkoj izjavi koju je njegov glasnogovornik objavio na Twitteru.

U veljači 2020., pod Trumpovom administracijom, SAD je potpisao sporazum s talibanima obvezujući se na povlačenje svih američkih i NATO vojnika.

Zauzvrat, kao dio sporazuma, talibani su se složili da neće dopustiti da Al-Qaeda ili bilo koja druga ekstremistička skupina djeluje u područjima pod njihovom kontrolom.

Međutim, sporazum nije uključivao afganistansku vladu, s kojom su talibani tada odbili pregovarati. Od tada su započeli mirovni pregovori, ali još uvijek nije postignut dogovor. 

Talibani su posljednji put preuzeli kontrolu nad Kabulom 1996. godine, a to je došlo nakon četiri godine građanskog rata u Afganistanu. 

Jedan od njihovih prvih poteza bio je javno pogubiti bivšeg predsjednika Mohammada Najibullaha.

Pod vladavinom pobunjenika, ženama je bio zabranjen rad, a djevojčicama nije bilo dopušteno pohađanje škole. Žene su morale pokriti lice i biti u pratnji muškog rođaka izvan svojih domova.

Uvedene su kazne poput kamenovanja i amputacija.

Brojne zemlje evakuiraju svoje građane iz Afganistana, a njima su se pridružile Norveška i Finska. 

Norveška je privremeno zatvorila svoje veleposlanstvo u Kabulu, a Finska će evakuirati 130 ljudi. 

Francuska je u međuvremenu ponovila pozive svojim građanima da napuste Afganistan što prije moguće. 

Afganistanu prijeti i problem s hranom. 

Tomson Phiri, glasnogovornik UN-ovog Svjetskog programa za hranu (WFP), rekao je za BBC da je trenutno svakom trećem Afganistancu, dakle, oko 14 milijuna ljudi, prijeti glad. 

"Bojimo se da najgore tek dolazi i val gladi brzo se približava", kaže. 

Posebno su pogođeni mlađi ljudi. Prema podacima UN-a, više od dvije trećine stanovništva zemlje mlađe je od 25 godina.

Pashtana Durrani radila je za humanitarnu organizaciju koja se bavi obrazovanjem djevojčica u Kandaharu, ali je jučer navečer pobjegla iz netom osvojenog grada. 

Za BBC je rekla kako strahuje za svoj život, ali kaže kako je to neće ušutkati. 

"Ujutro sam izgubila svoju kuću, izgubila sam sve što mi je otac ostavio - svu ostavštinu, zemlju, knjige, sva sjećanja. Što još imam za izgubiti?" rekla je. 

Optužila je afganistansku vladu da je zemlju i njezin narod prodala talibanima.

"Što su radili? Kako se sve moglo tako lako raspasti?" pita se. 

Također je rekla da su zapadni saveznici krivi za situaciju u Afganistanu jer nisu stavili svoj narod pred afganistansku vladu.

"Svi koji su uključeni u Afganistan i njegovo vodstvo su krivi. Nemam nade", rekla je.

Priveden je Ismail Khan, zapovjednik snaga koje su vodile borbu protiv talibana.

Talibanski pobunjenici zarobili su ga nakon što su zauzeli grad Herat.

Talibani su sada podijelili snimke njegova govora. Nije jasno je li pod prisilom. Pitaju ga kako se osjeća i ima li poruku ljudima koji se opiru.

Dužnosnik je rekao novinskoj agenciji Reuters kako su obećali da neće nauditi njemu i drugim zarobljenim dužnosnicima.

Situacija u Afganistanu šokirala je međunarodnu zajednicu. 

Brojne agencije za humanitarnu pomoć upozoravaju na moguću humanitarnu katastrofu, a veleposlanici NATO-a navodno će se sastati kako bi razgovarali o pogoršanju situacije. 

Kao što smo prije napisali, britanski premijer Boris Johnson danas u vezi situacije održava hitan sastanak 

Pentagon je također rekao da će SAD poslati tisuće ljudi u pomoć u evakuaciji osoblja veleposlanstva. 

Diplomatsko osoblje u njemačkom veleposlanstvu u Kabulu bit će svedeno na apsolutni minimum, a charter-letovi će biti nastavljeni. Danska kaže da će privremeno zatvoriti svoju ambasadu i evakuirati osoblje. Sigrid Kaag, ministrica vanjskih poslova Nizozemske, rekla je da će držati svoje veleposlanstvo otvorenim što je duže moguće, ali je glasnogovornik ministarstva potvrdio da je u tijeku smanjenje aktivnosti. 

Pakistanski granični i sigurnosni službenici sukobili su se sa stotinama Afganistanaca blizu jednog od glavnih graničnih prijelaza. 

Sve se dogodilo na prijelazu Chaman-Spin Boldak nakon što je 56-godišnjak preminuo od srčanog udara čekajući ulazak u Afganistan. 

Prosvjednici su njegovo tijelo odnijeli obližnjem pakistanskom dužnosniku tražeći ponovno otvaranje granice. Službenici sigurnosti potom su ispalili suzavac i napali prosvjednike nakon što su ih zasuli kamenjem. Nema ozlijeđenih.

Chaman-Spin Boldak druga je najprometnija ulazna točka u Afganistan. 

Afganistansku stranu prijelaza ponovno su zauzeli talibani prošlog mjeseca. Od 6. kolovoza zatvorili su ulaz u znak protesta protiv odluke Pakistana da ukine bezvizna putovanja za Afganistance.

Talibani žele da Pakistan dopusti Afganistancima prelazak s afganistanskom osobnom iskaznicom ili pakistanskom iskaznicom za izbjeglice.

Glasnogovornik Downing Streeta rekao je da će britanski premijer Boris Johnson kasnije danas predsjedati hitnim sastankom u vezi situacije u Afganistanu. 

Freshta Karim, osnivačica i direktorica mobilne knjižnice za djecu u Kabulu, rekla je BBC-ju da se u gradu osjeća šok zbog munjevitog napredovanja talibana.

Kaže da je zavladao snažan osjećaj tuge jer bi naporan rad cijele generacije mogao propasti ako talibani preuzmu kontrolu nad Kabulom.

Talibane je opisale kao "mračnu silu" koja želi dominirati životima žena. 

"Ne vide nas kao ravnopravna bića. Ne misle da bismo trebale imati kontrolu nad svojim životima i zbog toga misle da je na njima da odluče što smijemo, a što ne smijemo", rekla je Karim.

"Žene u Afganistanu našle su se same u ratu, a svijet sve to gleda i ne pomaže nam", zaključila je.

Sada vlade diljem svijeta nadu polažu u političko rješenje kako bi se obustavile borbe.

Katar, domaćin održanih političkih pregovora između zaraćenih strana u Afganistanu, u petak je izdao priopćenje u kojem 13 izaslanika, uključujući EU i UN, pozivaju talibane da smjesta prekinu napade na urbana središta.

Pakistanski premijer Imran Khan je rekao da su ga talibani obavijestili da neće pregovarati s vladom u Kabulu sve dok je na vlasti predsjednik Ashraf Ghani.

Ghani je više puta kazao da će predati vlast demokratski izabranom nasljedniku.

Brzina ofenzive je među Afganistancima izazvala kritike zbog odluke Joea Bidena o povlačenju američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina.

"Posljednje vijesti o evakuaciji i naglom slanju vojske izgledaju kao priprema za pad Kabula", rekao je vodeći republikanski senator Mitch McConnell. 

"Odluke predsjednika Bidena guraju nas prema još gorem nastavku ponižavajućeg pada Sajgona 1975.", rekao je. Biden se i sam referirao na usporedbe sa Sajgonom u lipnju, kad su talibanske akcije tek dobivale na zamahu, i odlučno ih odbacio. 

"Nema šanse da ćete vidjeti situacije zbog kojih bi ljude podizali helikopterom s krovova iz Afganistana", rekao je. 

Zbog brzog i silovitog napredovanja talibana, SAD će poslati 3000 vojnika u Afganistan da bi pomogli evakuirati američke diplomate.

Britanija će rasporediti oko 600 vojnika koji će pomoći u evakuaciji njezinih državljana, a slično namjeravaju postupiti i ostala veleposlanstva. 

Za potrebe evakuacije američkog diplomatskog osoblja iz Kabula, 3000 američkih vojnika osiguravat će aerodrom, tisuću će ih biti u Kataru za tehničku i logističku podršku, a još 4000 će ih biti u pričuvi u Kuvajtu za eventualno slanje pojačanja, što je mnogima oživjelo bolna sjećanja na pad Sajgona. 

Talibani su zauzeli i drugi najveći grad u zemlji Kandahar koji se smatra središtem talibana - etničkih paštunskih boraca i zagovornika najstrožeg šerijata.

Ranije su zauzeli i glavni grad istoimene zapadne pokrajine Herat koji je treći najveći grad u Afganistanu, te Lashkar Gah glavni grad pokrajine Helmand na jugu zemlje i grad Quala-e-Naw na sjeverozapadu države.