INTENZIVAN pritisak, nemogući standardi, zabrana korištenja toaleta, psihološko maltretiranje - tako je za njemački portal Deutsche Welle radne uvjete u srpskoj tvornici autodijelova Yura, koja isporučuje Mercedesu i Audiju, opisala radnica Mirjana Nešić.

"Zlo mi je kad krenem na posao", kaže Nešić. Pedesetogodišnjakinja, koja je u tvornici u Leskovcu zaposlena već 13 godina, kaže da za spavanje mora uzimati lijekove, dok joj tablete protiv bolova jedva pomažu. Prema izvješću DW-a, u Srbiji postoje barem još dva dobavljača njemačke autoindustrije u kojima radnici prijavljuju slične zloupotrebe i iskorištavanje.

Njemačka je prošle godine usvojila zakon o opskrbnim lancima, koji bi trebao štititi radnike u tvornicama koje opskrbljuju njemačke proizvođače od zloupotreba. Međutim, agencija zadužena za nadzor još se nije oglasila povodom pritužbi srpskih radnika.

Radnici iscrpljeni, izloženi opasnim kemikalijama...

Yura je južnokorejski proizvođač automobilskih spojeva koji upravlja tvornicom u Leskovcu i isporučuje dijelove za Mercedes i Audi (koji je dio Volkswagen grupe). Ove godine srpski sindikat radnika u metalnoj industriji podnio je pritužbu protiv oba poduzeća zbog radnih uvjeta u Yuri. U pritužbi je navedeno da su radnici često iscrpljeni, slabo plaćeni i izloženi opasnim kemikalijama. Također, navodi se da su im kršena prava na štrajk i sindikalno organiziranje.

U lipnju su radnici u tvornici organizirali štrajk. S posla je otišla otprilike polovica zaposlenih, uključujući Nešić, prenosi Forbes.

Što kažu Audi i Mercedes za DW?

Audi je za DW izjavio da analizira radne uvjete u tvornici. Mercedes je naveo da slučaj shvaća "vrlo ozbiljno" te da su od dobavljača zatražili objašnjenje, kao i da su naručili neovisnu reviziju. U slučaju utvrđenih kršenja najavili su odgovarajuće mjere. Yura nije odgovorila na pitanja DW-a.

Prema izvješćima srpskih medija, kršenja radničkih prava događaju se i kod drugih dobavljača njemačke automobilske industrije.

Među njima su kineski proizvođač guma Linglong, koji isporučuje dijelove za Volkswagen, i Leoni, dobavljač BMW-a sa sjedištem u Njemačkoj, u kojem je ove godine većinski udio preuzeo kineski Luxshare. Dvoje zaposlenih u Leoniju, koji su za DW govorili anonimno, opisali su radne uvjete u tvornici kao "eksploatatorske". Još jedna radnica iz Leonijeve tvornice u Prokuplju izjavila je da njezin radni dan uključuje "psihološki teror", uz spominjanje niskih plaća, apsurdnih normi i uznemiravanja.

Leoni je odbacio optužbe. "U svakoj organizaciji ove veličine neizbježno je da će postojati neki pojedinci koji će se ponašati neodgovorno, protivno unutarnjim pravilima i smjernicama." Takvo ponašanje, dodali su, vodi do disciplinskih mjera, uključujući i otpuštanje.

BMW je odgovorio da ozbiljno shvaća optužbe te je zatražio objašnjenje od dobavljača. Volkswagen je izjavio da ne komentira potencijalne pojedinačne optužbe protiv svojih dobavljača, ali da brzo istražuje sve prijave.

Njemački zakonodavni okvir

Prošle godine Njemačka je usvojila Zakon o opskrbnim lancima. On obvezuje tvrtke da osiguraju poštovanje ljudskih prava i ekoloških standarda u cijelom svom opskrbnom lancu. To uključuje pravo na zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, pravedne plaće i pravo na osnivanje sindikata.

Zakon omogućuje pogođenim pojedincima, sindikatima ili nevladinim organizacijama da podnesu pritužbe o mogućim kršenjima zakona uredu za gospodarske poslove i nadzor izvoza (BAFA). Ovaj ured može pokrenuti istrage i na temelju medijskih izvještaja o zloupotrebama. Tvrtke koje prekrše zakon mogu biti kažnjene novčanim kaznama.

Srpski sindikat radnika u metalnoj industriji podnio je pritužbu u lipnju zbog iskorištavanja radnika u Yuri, ali još nije dobio odgovor. Iz ureda BAFA navode da su od stupanja zakona na snagu zaprimili 221 pritužbu, od kojih su tri iz Srbije. Od ukupnog broja, 161 pritužba je odbačena kao neosnovana, dok je 60 još uvijek aktivno. Do sada nisu izrekli nijednu kaznu.

Nema kaznene odgovornosti

Kako je za DW izjavila pravna savjetnica pri Europskom centru za ustavna i ljudska prava Annabell Brüggemann, i sama je iskusila spor odgovor vladine agencije na svoje pritužbe. Kritična je i prema uključivanju radnika u proces. Problem je i u tome što radnici često nisu svjesni postojanja zakona ili činjenice da je njihov poslodavac dio njemačkog opskrbnog lanca.

Zakon, međutim, ne predviđa kaznenu odgovornost za utvrđene zloupotrebe. Zagovornici strožeg nadzora nad opskrbnim lancem nadaju se da će novi europski propis o opskrbnim lancima, usvojen ove godine, koji uključuje i mogućnost da oštećeni podnose kaznene prijave, poboljšati pravnu zaštitu.