RUSKI državni dug je u fokusu ekonomskih analitičara na početku rata u Ukrajini, ali se zanemaruje mogućnost same Ukrajine da vraća svoje dugove. Iako su sankcije poremetile gospodarstvo i financijski sustav Rusije, njihov učinak je tek počeo djelovati, a Rusija kao izvoznik energenata ima određen manevarski prostor za servisiranje svojih dugova.

Ukrajinski je manevarski prostor puno manji zbog toga što se rat odvija na njenom teritoriju, a čak i na područjima koja nisu blizu prve linije, gospodarsko je stanje bitno narušeno. Glavni grad i gospodarsko središte zemlje Kijev praktički je pod opsadom, a izvoz je bitno otežan zbog ruske blokade Crnog mora i okupacije ukrajinskih crnomorskih gradova.

S obzirom na situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi, točnije invaziju Rusije i goleme ratne troškove, treba li Ukrajini izbrisati dio dugova?

Ukrajina je i prije imala problema s dugom

Ako izuzmemo Moldaviju i Kosovo, Ukrajina je najsiromašnija država u Europi mjereno BDP-om po stanovniku. Javni dug je 2021. iznosio oko 60 posto BDP-a, a trenutni rat će na taj omjer imati dva utjecaja; kroz smanjenje BDP-a i dodatno zaduživanje da bi se financirali obrambeni napori.

Sve do 2014. i ruske okupacije Krima javni dug Ukrajine je bio relativno umjerenih 40 posto BDP-a. No te godine naglo pada BDP i samim time omjer javnog duga u BDP-u raste.

2015. je MMF posudio Ukrajini 17.5 milijardi dolara za stabilizaciju ekonomske situacije u zemlji, teško pogođene aneksijom Krima te odlaskom inozemnih investicija iz zemlje zbog manjka povjerenja u političku stabilnost, uz uvjet provođenja određenih reformi.

>> Ukrajina je u sjeni Rusije ekonomsko propadala. Onda se sve naglo počelo mijenjati

Reforme su imale tri cilja; ponovnu uspostavu financijske stabilnosti, konsolidaciju javnih troškova i uspostavu povoljnog ekonomskog okruženja provođenjem strukturnih reformi. Bilo je hitno ponovo uspostaviti monetarnu stabilnost jer je godišnja inflacija iznosila 48 posto, uspostaviti bolju kontrolu javnih troškova, vratiti povjerenje inozemnih investitora, poboljšati poslovnu klimu, deregulirati određene sektore, reformirati državne kompanije te posebno uvesti i provoditi antikorupcijske zakone.

Makroekonomski podaci pokazuju da je program uglavnom bio uspješan. Nakon inflacije od 48 posto i pada BDP-a od 9 posto 2015., već 2016. BDP počinje rasti, a inflacija naglo pada na 13 posto. Istodobno pada i udio javnog duga u BDP-u. 2019., posljednje godine prije pandemije covida-19, Ukrajina je imala rast BDP-a od 3.2 posto i inflaciju manju od 8 posto. Indeks percepcije korupcije pokazuje napredak i na tom području.

Ipak je pokazala da može i želi izvršavati preuzete obaveze

Dvije pandemijske godine su bile podjednako teške Ukrajini kao i ostalim državama u Europi. Ali Ukrajina je u godinama do 2019. pokazala da može ispuniti očekivanja koja u zamjenu za financijsku pomoć pred nju postavljaju međunarodne institucije.

Dapače, Ukrajina je nadmašila očekivanja koju je pred nju postavio MMF u zamjenu za 17.5 milijardi dolara pomoći. Ukupni paket je iznosio 40 milijardi dolara, u čemu su osim MMF-a sudjelovali SAD, EU i razne međunarodne institucije.

Da je Ukrajina vjerodostojan dužnik pokazuje i odluka s početka ožujka ove godine, nekoliko dana nakon ruske invazije, da plati dug po kuponskim isplatama na temelju obveznica od 300 milijuna dolara. Ukrajinske su vlasti obećale da će izvršavati sve svoje financijske obaveze i plaćati svoje dugove, čak i u ratnim vremenima.

"Čak i u ovim ekstremnim uvjetima Ukrajina je u potpunosti predana servisiranju svog duga u domaćoj i inozemnim valutama", rekao je Jurij Butsa, ukrajinski državni povjerenik za upravljanje javnim dugom.

"Ne planiramo nikakvo restrukturiranje duga. Moramo imati stabilan i kontinuiran pristup koncesijskom (MMF itd.) i komercijalnom financiranju, a svako restrukturiranje ga može ozbiljno poremetiti", objasnio je.

No to obećanje će biti teško održati. Ma kako rat završio, pobjedom Ukrajine ili Rusije, dugove će trebati platiti.

Što se može dogoditi s državnim dugom?

Pobjedom Ukrajine, stari dugovi će dolaziti na naplatu toj ratom razrušenoj zemlji. Uz to će se nagomilati i ratni dug, kao i novi dug koji će nastati zbog obnove. Teško je zamisliti da bi ionako siromašna Ukrajina, još siromašnija nakon rata, mogla nastaviti podmirivati svoje obaveze. Volja je jedno, a ekonomska stvarnost drugo.

Ako Putin uspostavi marionetski režim, situacija će biti ista kao i da Ukrajina pobijedi. Naravno, prestanak vraćanja dugova je uvijek opcija, ali to je praktički objava bankrota. To će izolirati Ukrajinu sa svjetskih financijskih tržišta i onemogućiti zaduživanje radi ratne obnove.

Uslijedit će financijski kolaps, jer će stanovništvo masovno podizati svoju ušteđevinu iz banaka, i visoka inflacija, a alternativni izvori državnog financiranja će biti jako skupi, s visokom kamatom na dug.

>> Zašto se Ukrajina udaljava od Rusije? Svi koji su pobjegli su ekonomski bolje prošli

Postoji vjerojatnost i da Ukrajina prepusti Krim, Donjeck i Lugansk Rusiji ili da te regije postanu samostalne države. U toj situaciji Rusija i novonastale države preuzimaju dio javnog duga Ukrajine. To je pravilo prema međunarodnom pravu. Ali postoje brojne iznimke.

U tom slučaju bi pitanje nasljeđivanja prava, kao i obaveza, od strane novih država ili Rusije bilo predmet pregovora između njih i Ukrajine. U 19. i 20. stoljeću su države nakon okupacije određenog teritorija preuzimale i dugove tih teritorija, ali su naglašavale da se radi o dobroj volji, a ne o pravnoj obavezi.

Afričkim državama se dugovi opraštaju desetljećima

Presedani za oprost dugova državama postoje, i ne samo to nego su neke regije svijeta počele računati na to. Većinom su to države u Africi.

Još 1996. je nakon lobiranja brojnih organizacija uspostavljena inicijativa HIPC. HIPC je akronim za "heavily indebted poor countries" tj. teško zadužene siromašne države, a inicijativu su uspostavili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.

Do danas je za 37 država na svijetu preko inicijative djelomično ili potpuno otpisan javni dug. Sve osim šest država (Nikaragva, Honduras, Haiti,  Bolivija, Gvajana i Afganistan) se nalaze u Africi. 2021. su u program ušli Eritreja i Sudan.

2005. su na skupu G8 - najbogatijih država na svijetu - ministri financija tih država potpisali MDRI (Multilateral Debt Relief Initiative), što je slična inicijativa kao ranije spomenuti HIPC. Njom preko MMF-a, Razvojne banke Afrike i Međunarodnog udruženja za razvoj najbogatije države G8 plaćaju dug najsiromašnijih zemalja, uglavnom istih kao u HIPC-ju, s dodatkom nekoliko država kao što je Tadžikistan.

Rezultati su pomiješani. Iako je oprost dugova omogućio najsiromašnijim zemljama da više investiraju u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i pad stope siromaštva, nekoliko godina nakon oprosta većina država ponovo je nakupila neodržive razine dugova.

Loše upravljanje, jednolična ekonomija koja ovisi o cijenama resursa kojima cijena jako varira (pa se države pretjerano zaduže dok je cijena visoka, a kada padne, prihodi se smanje, ali dug ostaje), korupcija i krive ekonomske politike drže većinu država koje koriste oprost dugova u vječnom siromaštvu.

Globalno gledano, u bitci protiv siromaštva se u 21. stoljeću jako napredovalo, ali je taj napredak najslabiji upravo kod zemalja koje su bile korisnice raznih programa oprosta dugova. 1990. su skoro dvije milijarde ljudi, svaka treća osoba na svijetu, živjele u ekstremnom siromaštvu.

2015. je stopa siromaštva u svijetu pala na 10 posto, ali taj pad se dogodio isključivo zbog Azije, a u Africi se broj ekstremno siromašnih čak i povećao. Čak i danas u brojnim državama Afrike većina stanovništva živi u apsolutnom siromaštvu. Prema trenutno dostupnim podacima, broj siromašnih se povećava, a tome je pridonijela i pandemija covida-19 u svijetu. Na razini cijelog kontinenta čak trećina svih ljudi živi u apsolutnom siromaštvu.

Ukrajina je možda prebogata da bi joj se dug oprostio, a istodobno presiromašna da ga vrati

Primjer Afrike pokazuje da ne treba imati iluzije oko toga da će oprost dugova nužno dovesti do boljeg standarda. Ipak, Ukrajina je za razliku od Afrike pokazala da može poštovati preuzete obaveze i provoditi reforme.

MMF je Ukrajini 2015. dao novce po vrlo povoljnim uvjetima, u zamjenu za provođenje reformi. Te reforme su i provedene do pandemijskih godina, iako ne savršeno. Iluzorno je očekivati od Ukrajine da može ispraviti sve gospodarske i društvene probleme u četiri godine MMF-ovog programa pomoći, ali određeni pomaci su napravljeni.

>> Cijene divljaju zbog rata u Ukrajini, kako će se odraziti na Hrvatsku?

Po pitanju državnog duga, posebno afričkih država, često se spominje termin "odiozni dug". Najčešće se odnosi na državni dug koji je stvorila nelegitimna i korumpirana vlast koja je zaduživala državu za vlastito bogaćenje, a ne za interes zemlje i naroda kojima je upravljala.

Po pitanju Ukrajine se to može tvrditi za oligarhe, posebno povezane s Rusijom. Kroz korupciju u državnom sektoru je dio javnog duga Ukrajine sigurno završio u privatnim džepovima. Ali takvo što je puno teže dokazati nego u situaciji diktatorske ili vojne vlasti. Ne postoji ni međunarodna pravna osnova za oprost duga po toj osnovi.

Ukrajina se trenutno nalazi u situaciji da će vjerojatno postati presiromašna da dug vrati, a prebogata da bi joj se dug mogao oprostiti kroz trenutne međunarodne inicijative, koje postoje primarno kao pomoć Africi. Ako se bude išlo u oprost javnog duga Ukrajine, trebat će tražiti novi model.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.