POČEO je godinu s komentarima o sebi kao "stabilnom geniju" i afričkim zemljama kao "vukojebinama" (eng. shitholes) te pokušajem zabrane eksplozivne knjige o njemu "Vatra i bijes". Završio ju je grčevitom obranom saudijskog princa optuženog za ubojstvo novinara, obračunom s bivšim odvjetnikom kojeg sad zove "štakorom" zbog suradnje s tužiteljstvom, blokadom vlade i lažnim proglašavanjem pobjede nad ISIS-om - a teško je nabrojati što je sve ispalio i učinio u međuvremenu.

Još je teže, međutim, predvidjeti hoće li 45. američki predsjednik pregrmjeti nadolazeću godinu, što mu je uspjelo u ovoj na izmaku, ili će 2019. biti godina njegovog pada. I jedan i drugi scenarij itekako je moguć.

>> Trumpu je očito sve gore. Hoće li povući cijelu Ameriku za sobom?

Počnimo od kraja - iznimno dugom popisu ministara i dužnosnika Bijele kuće koji su dali ostavku ili ih je Trump smijenio, sad se pridružio i ministar obrane James Mattis. 

"Budući da imate pravo na ministra obrane čija će vam stajališta biti bliža kad je riječ o ovoj i drugim temama, mislim da je ostavka dobra odluka", napisao je umirovljeni general u pismu koje je, kako pišu američki mediji, osobno uručio Trumpu u četvrtak, dan nakon najave američkog vojnog povlačenja iz Sirije čemu se oštro usprotivio.

Trumpov Twitter profil - glavni izvor kaosa i konfuzije

Trump je još jednom izveo ono što od nekog drugog predsjednika SAD-a nikad ne bismo mogli očekivati, a na što smo od njega već navikli: objavio je odluku od strateške važnosti za naciju i svijet, i to naprasno, na Twitteru, šokiravši ne samo političke protivnike i javnost već i zemlje saveznice i vlastitu administraciju.

A kako je visoki američki dužnosnik naknadno otkrio medijima, Trump je tu odluku donio nakon razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji želi da se Amerikanci povuku kako bi njegova vojska mogla bez problema preuzeti istočnu Siriju od kurdskih separatista, inače američkih saveznika u borbi protiv ISIS-a. Erdogan mu je, prema transkriptu razgovora, dao svoju "riječ kao prijatelj" da će Turska umjesto SAD-a dovršiti borbu protiv ISIS-a. Isti onaj Erdogan koji najavljuje novu ofenzivu protiv američkih saveznika u Siriji i koji je do jučer davao ultimatume SAD-u i prijetio američkim snagama koje se nađu na putu turskima. 

>> CNN: Trumpovo povlačenje je potez koji će oduševiti diktatore

"Bilo kakvi izvještaji koji upućuju na promjene u američkoj poziciji vezano uz američku vojnu prisutnost u Siriji su pogrešni i dizajnirani da posiju konfuziju i kaos", inzistirala je međunarodna anti-ISIS koalicija predvođena SAD-om u izjavi ovog mjeseca, oštro opovrgavajući glasine da se sprema američko povlačenje iz geostrateški najvažnije ratne zone današnjice. A onda se ispostavilo da izvor konfuzije i kaosa nisu Moskva, Teheran ili Damask, nego sama Bijela kuća. 

Američki predsjednik je, pokazujući još jednom sve alarmantnije znakove patološke sklonosti laganju i gubitka dodira sa stvarnošću, u srijedu proglasio Islamsku državu u Siriji "poraženom", da bi već u petak promijenio ploču i ustvrdio da "Rusija, Iran, Sirija i drugi nisu sretni što SAD odlazi (iz Sirije), unatoč onome što govore lažne vijesti, jer će se sad morati boriti protiv ISIS-a i drugih koje mrze bez nas".

Kako je moguće da je ISIS u isto vrijeme poražen i da SAD prepušta Rusiji, Iranu i Siriji da se bore protiv ove terorističke organizacije, jasno je valjda samo Trumpu. 

Naravno, mnogi Trumpovi pristaše, kao i mnogi njegovi kritičari s ljevice, podržat će njegovu odluku o povlačenju iz Sirije i odustajanju od uloge "svjetskog policajca", barem na Bliskom istoku. Ali vodeći republikanci u Kongresu već su izrazili svoje žestoko nezadovoljstvo ovakvim nepromišljenim izolacionizmom. 

Tako je senator Lindsey Graham u odgovoru na Trumpovu odluku da povuče vojnike iz Sirije - ali i Afganistana, gdje će povlačenje prema Trumpovom planu ići postepeno - rekao kako vjeruje da je "na putu da učini istu grešku koju je predsjednik Obama učinio u Iraku".

Republikanci okreću leđa predsjedniku

"Žao mi je da će general Mattis, koji dijeli ta jasna načela, uskoro napustiti administraciju. Ali osobito sam uznemiren time što on daje ostavku zbog snažnih razilaženja s predsjednikom u ovim i drugim ključnim aspektima američkog globalnog vodstva", komentirao je čelnik republikanske većine u Senatu Mitch McConnell, referirajući se na načelo "jasnog razumijevanja naših prijatelja i neprijatelja i prepoznavanja da su nacije poput Rusije među potonjima". Drugim riječima, lider senatske većine konačno je shvatio, ili sad konačno otvoreno priznaje, da Trumpu nije jasna razlika između američkih prijatelja i neprijatelja. 

>> Amerikanci oštro kritiziraju Trumpa: "On više nije svjetski vođa"

Ovi i mnogi drugi senatori do nedavno su vjerno Trumpu držali leđa, ali njegovo tvrdoglavo inzistiranje na povlačenju iz Sirije, njegovo skandalozno dodvoravanje i zauzimanje strane ruskog predsjednika Vladimira Putina na summitu u Helsinkiju, a nedavno i saudijskog princa Mohameda bin Salmana, osumnjičenog da je naredio zvjersko ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u konzulatu u Istanbulu, razbjesnilo ih je i natjeralo da mu se barem simbolično usprotive.

Tako je Senat, unatoč Trumpovoj energičnoj obrani princa Mohameda i njegovog režima, izglasao dvije rezolucije kojima proziva saudijskog princa kao odgovornog za Khashoggijevo ubojstvo (na temelju službenog izvještaja CIA-e) i traži da se prekine potpora saudijskoj vojnoj akciji u Jemenu, koju su UN-ov predstavnik i brojne međunarodne organizacije i vlade prozvale zbog strahovitih napada na civile.

Za razliku od Trumpa koji je mrtav-hladan izvalio da je za Khashoggijevo ubojstvo odgovoran "svijet, koji je jako, jako opasno mjesto", američki senatori su jasno optužili Saudijce. A što se tiče Trumpovog nastupa na summitu s Putinom, na kojem je rekao da ne vidi razloga zašto bi se Rusija miješala u izbore - ako mu je to potvrdio šef CIA-e - republikanski senator Jeff Flake koncizno je izrazio zgroženost koju mnogi u Washingtonu osjećaju. "Nikad nisam mislio da ću vidjeti dan kad  će naš američki predsjednik stajati na pozornici s ruskim predsjednikom i okrivio SAD za rusku agresiju. Ovo je sramotno", napisao je tada.

Prvi put da predsjednik namjerno izaziva blokadu vlade

U međuvremenu, Trump je izazvao kaos i pomutnju i na unutarnjem planu zbog odbijanja Kongresa, u čijem donjem Zastupničkom domu će većinu od siječnja imati oporbeni demokrati, da odobri financiranje njegovog kontroverznog zida na granici s Meksikom. Trump je iz inata blokirao daljnje financiranje dobrog dijela vlade, a samim time i njen rad. Iako ovo nije ni izbliza prva privremena blokada vlade zbog neslaganja demokrata i republikanaca u Kongresu oko proračuna, Trump je otvoreno zaprijetio da će "blokada trajati vrlo dugo" ako demokrati ne popuste.

>> Američka vlada u blokadi zbog zida na granici s Meksikom. Trump ne odustaje

A kako za New York Magazine piše Jonathan Chait, čini se da na Trumpa u ovom pitanju presudni utjecaj nisu imali njegovi savjetnici ni saveznici u Kongresu, već voditelji i komentatori s Fox Newsa i sličnih otvoreno desničarskih medija koji na njega vrše pritisak da ne popusti u okršaju s demokratima. Njegovo prepucavanje pred kamerama u Bijeloj kući s vodećim demokratima u donjem i gornjem domu Kongresa, Chuckom Schumerom i Nancy Pelosi, možda je oduševilo njegovu desničarsku bazu, ali je vjerojatno još jednom zgrozilo ostatak javnosti.

Trumpovi republikanci ponovno su ostali potpuno zatečeni. "Je li on to stvarno rekao? Uh, upropaštavate li mi vi to život?" pitala se u nevjerici senatorica Susan Collins kad je čula vijest. Sve je jasnije da će se republikanci uskoro naći u nedvosmislenoj i neizbježnoj dilemi: ili raskinuti veze s Trumpom kao utegom čija težina afera i mahnitanja ih vuče prema dnu, ili potonuti zajedno s njim. 

>> Što to piše u knjizi koja je silno uzrujala Trumpa

Demokrati preuzimaju Kongres, Muellerova istraga se bliži kraju

Ali tu je tek početak problema koji Trumpa čekaju u idućoj godini. Dvije okolnosti mu nikako ne idu na ruku: demokrati preuzimaju donji dom Kongresa, a specijalni tužitelj Robert Mueller - koji već godinu i pol vodi istragu o ruskom miješanju u izbore na kojima je Trump pobijedio, mogućem dosluhu Trumpove kampanje s Rusima i mogućem ometanju iste te istrage od strane samog Trumpa - sve je bliže okončanju procesa i objavi izvještaja koji bi mogao biti iznimno inkriminirajući za Bijelu kuću. 

Da republikanci i dalje kontroliraju Kongres, Trump ne bi imao toliko razloga za brigu. No demokrati će, pokaže li Muellerov izvještaj da je predsjednik zaista prekršio zakon, vjerojatno pokrenuti proceduru opoziva. To nipošto ne znači da će do opoziva zaista i doći - njega treba potvrditi Senat, i to dvotrećinskom većinom - ali ni ta mogućnost nije isključena ako optužbe budu dovoljno teške i republikanci mu okrenu leđa. 

S druge strane, ako Trump smijeni Muellera prije kraja istrage, time će samo potvrditi da želi omesti istragu koje se očito boji i koju sve nervoznije ocrnjuje kao "namješteni lov na vještice". A suprotno tvrdnjama njegovih pristaša da istraga nije pronašla ništa inkriminirajuće, činjenice govore za sebe: njegov dugogodišnji odvjetnik Michael Cohen osuđen je na tri godine zatvora. Prethodno je priznao krivnju za kršenje predizbornog zakona neprijavljenim isplatama Trumpovim navodnim ljubavnicama za šutnju prije izbora. Uz to, Cohen je surađujući s tužiteljima u zamjenu za blažu kaznu, priznao i da je Trumpova organizacija sve do lipnja 2016., dakle nekoliko mjeseci prije izbora, pregovarala s Rusima o izgradnji Trumpovog tornja u Moskvi - i to nakon što je u svjedočenju pred Kongresom lagao da su ti pregovori završili u siječnju iste godine. Otkrio je i da je ruski državljanin, koji je tvrdio da je Moskvin čovjek od povjerenja, ponudio Trumpovoj kampanji "političku sinergiju na nivou vlade" u studenome 2015. 

Trumpov bivši šef kampanje Paul Manafort također je priznao krivnju i pristao na suradnju na jednom suđenju, a na drugom je već osuđen. Mueller je u međuvremenu objavio da je Manafort prekršio dogovor o suradnji lažući istražiteljima. Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn, koji je 2015. bio u Moskvi na gala-večeri povodom godišnjice osnutka ruske televizije RT, također je priznao krivnju i čeka presudu za laganje saveznim istražiteljima o svojim tajnim kontaktima s ruskim veleposlanikom.

U tijeku čak 17 sudskih procesa povezanih s Trumpom

Muellerova istraga dovela je do podizanja optužnica protiv čak 34 osobe, uključujući ruske agente. Petero optuženika priznalo je krivnju. U tijeku je čak 17 sudskih procesa indirektno povezanih s Trumpom. Jedan od njih je i onaj protiv Trumpove zaklade, i to za kršenje zakona o predizbornom financiranju i za ilegalnu koordinaciju s predsjedničkom kampanjom. Iako je zaklada nedavno raspuštena, proces je i dalje u tijeku. 

Što se tiče trajanja same istrage, profesor prava sa Sveučilišta u Michiganu, Barb McQuade, ocijenio je za Guardian da je ustvari "munjevito brza". "U slučaju ovakve kompleksnosti s međunarodnim implikacijama, aspektima koji ovise o obavještajnoj zajednici i kompliciraju cyber-komponente - optužiti toliko ljudi tako brzo je zaista impresivan rad", objasnio je. Znakovito je i da argument Trumpovog odvjetnika Rudyja Giulianija nije više da nije bilo dosluha s Rusima ili tajnih isplata porno glumicama za šutnju, već da to nije zločin (s čime se tužitelji očito ne slažu).

>>Trump pokušao oduzeti mikrofon novinaru, pa mu zabranio pristup Bijeloj kući

Valja također podsjetiti da je Trump na putu da zarati s vlastitim ministarstvom pravosuđa - čijeg ministra je smijenio, a potom i v.d.-a ministra, kako su za CNN otkrili unutarnji izvori, ispitivao zašto ne kontrolira tužitelje koji podižu optužnice nepovoljne za Trumpa; s Vrhovnim sudom - čiji je predsjednik John Roberts stao u obranu sudaca koje Trump napada; s FBI-em - koji je optužio da je "provalio" u ured njegova odvjetnika (istražitelji su imali nalog za pretres); s Fedom (američkom središnjom bankom) - na koji svaljuje krivnju za dramatični pad dionica na američkim burzama; s medijima poput CNN-a - čijem je reporteru zbog neugodnih pitanja Bijela kuća pokušala zabraniti pristup; s tvrtkama poput General Motorsa - od kojih zahtijeva da ne gase tvornice u SAD-u... Popis je predug da bismo nabrojali sve Trumpove sukobe.

Jedno je sigurno - kako se obruč oko Trumpa i njegovih sve malobrojnijih saveznika sve više steže, u Bijeloj kući neće, da iskoristimo naslove bestselera koji su dodatno uzdrmali Trumpa ove godine, ni iduće godine nedostajati ni straha, ni vatre i bijesa u "ludoj kući"; kako je navodno John Kelly opisao Bijelu kuću dok je još bio šef Trumpova kabineta. Dapače, 2019. bi mogla biti najdramatičnija godina u povijesti američke demokracije. U tom kontekstu, Trumpova nedavna izjava da bi se narod pobunio ako on bude opozvan, zvuči kao posebno zlokobna prijetnja - ili kao zadnji potez očajnika.