AMERIČKI predsjednički izbori oduvijek su bili svjetska tema broj 1 zbog niza razloga, a najvažniji su utjecaj na globalnu ekonomiju i na transatlantske odnose. Snaga američke ekonomije i odnosa s Europom mogući su uz dosljedan američki primjer u provedbi dubinskih reformi usmjerenih prema ekonomskim slobodama. SAD kao još uvijek najmoćnija svjetska država značajno utječe na svjetske ekonomske tokove. Njihova politika može definirati nove/stare pobjednike ili gubitnike.

Radikalni rezovi

Namjera novog, odnosno starog predsjednika Donalda Trumpa da radikalnije krene u rezanje regulacija za poslovanje, energiju i okoliš, poreza i administracije jasno je najavljena u njegovoj kampanji. U svojem prvom mandatu imao je istu zamisao koja dala određene rezultate u deregulaciji i rezanju poreza.

Zato je sada najveći izazov američki proračunski deficit koji iznosi vrtoglavih 1.9 bilijuna dolara ili, prevedeno na standardni jezik, 1900 milijardi dolara. Ta nepovoljna ekonomska situacija dovodi do konstantnog zaduživanja i sada nacionalni dug prelazi 35.000 milijardi dolara i 120% BDP-a.

Svakom čovjeku je jasno da je stabilnost javnih financija osnovni preduvjet za zdravi ekonomski razvoj koji se ne može poticati masivnim zaduživanjem, potpomognutim silnom regulacijom koja guši slobodnu inicijativu i investicijsku klimu. Takvo nasljeđe Biden-Harris administracije sada je došlo kraju.

Ambiciozan plan

Upravo zato je plan novog predsjednika Trumpa osnovati vladino povjerenstvo za učinkovitost (Government Efficiency Commission) s ciljem provođenja svojevrsne fiskalne revizije prekomjerne rastrošnosti administracije s prijedlozima proračunskih ušteda (spominju se i bilijuni dolara) i deregulacije propisa koji koče poslovanje.

Štoviše, Trumpov je plan zaista ambiciozan - 1 unutra, a 10 van - u pogledu odnosa novih propisa i micanja postojećih. Čini se da bi bolje bilo predvidjeti primjerice 1 unutra, a 5 van, no valja vidjeti stopu realizacije.

Predloženo povjerenstvo trebalo bi raditi s drugim mehanizmima regulatorne reforme, kao što su regulatorni proračun i ciljevi smanjenja. Određivanje regulatornog proračuna ograničavalo bi ukupne troškove koje propisi mogu nametnuti ekonomiji, prisiljavajući vladine agencije da prioritet daju uklanjanju zastarjelih i neučinkovitih propisa umjesto prevelikog dodavanja novih pravila na već rastuću hrpu. U Trumpovom prvom mandatu njegova je administracija također imenovala "službenike za deregulaciju" unutar vladinih agencija. 

Stvari nisu crno-bijele

Kako su u pitanju teške i značajne političke odluke treba biti oprezan i pričekati kako će biti rezani regulativa, veličina administracije i trošak proračuna. Država je složeni sustav unutar kojega je potrebno pažljivo odmjeriti nužne javne politike od onih prekomjernih - stvari nisu tako crno-bijele. Veliki prostor za rezove sigurno postoji, no teško je predviđati koliko i u kojem vremenu.

Zasad značajan izvor mogućih rezova nudi Projekt 2025 Heritage Foundationa, o čemu je analizu radio Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske analize. Vidjet ćemo što će od preporuka iz tog projekta Trump odlučiti realizirati.

Rezovi nužni za smanjenje inflacije

Smanjivanje ukupne državne represije nužno je kako bi se smanjivala inflacija. Uz fiskalno susprezanje mora se napustiti neodgovorna monetarna politika koja je donijela veliko kvantitativno popuštanje, odnosno emisiju novca koji je na razne načine plasiran na tržište i koji je doveo do velikih neravnoteža, rasta cijena i velike inflacije. Na tome su zajedno sudjelovali FED, centralna američka banka i ECB, centralna europska banka.

Posljedice toga su slabi dolar i euro, odnosno jaka inflacija koja još uvijek ne posustaje u dovoljnoj mjeri kada se gledaju učinci krize troškova života.

Nekima se možda nameće pitanje je li uopće postojanje komisija i povjerenstava koji će raditi analize trošenja proračunskog novca dobra ideja. Ipak, čini se da je to pitanje suvišno jer zdrav razum svakog čovjeka upućuje kako bi prihodi i rashodi trebali biti uravnoteženi - ili barem neravnoteža među njima smanjena.

Ako se na to dodaje i učestalo uvođenje raznih regulacija koje samo povećavaju cijenu krajnjeg proizvoda ili usluge, tada je svima jasno da taj rast cijena uzrokuje inflaciju i pad vrijednosti novca. Mora se stati na kraj s nametanjem (potencijalnih) regulacija i ideologije koji propagiraju radikalnu zelenu agendu, kao što je to primjerice ESG.

Uloga Elona Muska

Stoga Elon Musk može pokušati savjetovati budućeg predsjednika jer je i sam iz svijeta biznisa i to onog na najvišoj razini, a dobro zna kako se pogoršala poslovna klima u Kaliforniji. Postoje i određene objektivne sumnje u to hoće li njegova buduća uloga biti samo savjetodavna ili će biti dio nove administracije.

Iz poslovnog iskustva koje je dobio preuzevši Twitter i rezovima koje je tamo napravio smanjivši broj zaposlenika de facto preko noći s 8000 na 1500, pitanje je što će dalje predlagati kao rješenja za deregulaciju i smanjivanje veličine američke administracije. Rezanje troškova i broja zaposlenih u privatnom biznisu ne ostavlja iste posljedice i nije jednako onome što se može događati kada se slična ili jednaka stvar radi na državnoj razini. 

Moguć je i ulazak u recesiju

Pitanje koje svi postavljaju jest ima li on znanja i rješenja za tako nešto i hoće li iskorištavati svoj povlašteni politički položaj za ostvarivanje i nekih svojih ciljeva? 

Sve navedeno su objektivni izazovi s kojima će se suočiti američka ekonomija. Također, uslijed prevelikih rezova, moguća je i ekonomska stagnacija pa i ulazak u recesiju, koji se uvijek događa kada se rade nužni rezovi državne potrošnje.

U ovom slučaju radi se o zaposlenim državnim dijelovima administracije, ali i raznim transferima iz proračuna. Musk je aktivno sudjelovao u kampanji posljednjih nekoliko tjedana u svim "swing" državama gdje je bilo važno da osobno utječe na glasače uvjeravajući ih da dolaze dani manjih poreza i manje regulative.

Manje države i manje pritisaka

Trumpova ideja u svojoj osnovi jest - manje države i manje pritisaka znači više novca kod poreznih obveznika i građana kroz manje poreze, manje regulacije i jeftiniju energiju. Vezano uz posljednje, planira se kroz deregulaciju masivna eksploatacija nafte i ukidanje raznih skupih zelenih poticaja koji su preferirali zelenu energiju dok se vodi rat protiv nafte i fosilnih goriva.

To se mora zaustaviti što prije jer agresivno uvođenje zelenih tehnologija i energetske tranzicije košta. Ljudi žele živjeti slobodno (kao nekada) i imati dobar životni standard, puno bolji od onog koji su imali kroz posljednje godine rasta troškova života i smanjivanja slobode Amerikanaca.

Trump kao osoba za sobom povlači određene negativnosti i neizvjesnosti, a ima i niz dobrih poteza koje je napravio i planira napraviti. Ako uspije, bit će to jasan pokazatelj smjera i za EU, koja treba dubinsku reformu.

Uštede bi mogle omogućiti trajnu pomoć Ukrajini

Mogla bi ponovno porasti vrijednost dolara i kupovna moć stanovništva, no najava uvoznih carina može negativno utjecati na to. Također značajne uštede mogu omogućiti i trajnu vojnu i svaku drugu pomoć Ukrajini u obrani zemlje.

Nalik na planiranu Trumpovu reformu, i mi bismo svakako trebali težiti tome da i naš proračun ima što manji manjak i dug i da nam porezi budu što podnošljiviji, uz jačanje efikasnosti administracije te poticanje poduzetništva i ulaganja. Svaka država s prejakom socijalnom zaštitom skupa je i sporo raste.

Nama treba održivi ekonomski rast da vratimo što više naših ljudi koji su napustili zemlju, da oslobodimo prilike za tržište i konkurenciju te potaknemo smanjivanje cijena. Na kraju, mora nam cilj biti zadržati i privući sposobne i marljive ljude iz drugih zemalja koji žele ovdje živjeti svoj život. 

Centar za javne politike i ekonomske analize uvijek će biti na strani reformi koje će oslobađati kreativni potencijal slobodnih pojedinaca, obitelji i zajednica. Itekako je bitno da i SAD provodi reforme jer održiva američka ekonomija može doprinositi našim vitalnim transatlantskim interesima.