Foto: 123rf

CIJENA zlata ustalila se između 1,315 i 1,365 dolara za uncu, nakon kratkotrajnog rasta zbog izglasavanja Brexita, a za ozbiljniji oporavak cijene potrebne će biti značajnije promjene na tržištu i to bez obzira na slabiji dolar. Naime, što je manja vrijednost dolara, to je bolja situacija za zlato, a posljednje neslužbene izjave središnje banke SAD-a Federal Reserve tijekom prošlog mjeseca idu na ruku zlatu jer slabi dolar.

"Potražnja za ulaganjem novca u robna tržišta ove je godine oživila, ali većina potražnje je bila usmjerena na plemenite metale. Ipak, SPDR dionice zlata, kao najveći ETF za zlato, ove su godine zabilježile priljev od više od 13 milijardi dolara, dok su iShares Gold Trust (IAU) na drugom mjestu ostvarile 2,8 milijardi dolara", pojašnjava Ole Hansen, glavni rukovoditelj za robna tržišta u Saxo banci.

Rast cijena plemenitih metala nakon Brexita

Rezultati u sektoru metala u ovoj godini vrlo su impresivni jer nisu zaostajali ni bijeli metali poput srebra i platine koji su izglasavanjem Brexita u lipnju zabilježili fenomenalan uzlet.

"Međutim, zlato je ključno da bi se održali svi ti plusevi na tržištu metala, a dugoročne perspektive zlata ovise o smjeru dolara te djelovanju i namjerama centralnih banaka, ponajprije Feda. Također, nakon dva propala pokušaja da preskoči najvišu cijenu od 1,375 dolara za uncu iz sredine srpnja, žuti metal je izložen riziku od nove korekcije", komentira Hansen, i dodaje da 'hedge' fondovi održavaju gotovo rekordne vrijednosti u dugim pozicijama u Comex zlatu, a dok temeljna podrška ostaje, ne smije se zaboraviti rizik likvidacije imovine kao što je to bio slučaj u svibnju kad je došlo do smanjenja od 33 posto.

Sve u svemu, i dalje traje potražnja za zlatom kao odgovor na nastavljeno smanjenje prinosa iz državnih obveznica diljem svijeta i velika je vjerojatnost da će se takvo stanje nastaviti sve dok centralne banke nastave eksperimentirati s negativnim kamatnim stopama i golemim programima za kupnju imovine, zaključuju iz danske investicijske banke.