Turska odbacila pritisak EU-a oko protuterorističkih zakona: "To bi moglo ohrabriti teroriste"
Foto: FAH
TURSKA se u četvrtak usprotivila pritisku iz Europske unije da promjeni svoje protuterorističke zakone, istaknuvši kako su samoubilački napadi u istanbulskoj zračnoj luci, u kojima je ovog tjedna ubijeno 42 ljudi, dali dodatno opravdanje njihovom čvrstom stavu.
No turski dužnosnici koji su u Bruxellesu radi daljnjih razgovora u desetljeće dugom procesu kandidature za EU, smatraju kako EU nakon izlaska Velike Britanije više nego ikad treba Tursku zbog njezine gospodarske i geopolitičke snage.
EU je više puta ponovila kako Turska treba izmijeniti svoje protuterorističke zakone, smatrajući da oni ograničavaju slobodu govora i omogućavaju privođenja aktivista za ljudska prava, no Ankara ne pokazuje znakove popuštanja.
"Turska se danas bori protiv terorizma", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu na zajedničkoj novinskoj konferenciji s europskim dužnosnicima, govoreći o napadu kojeg su u utorak u Istanbulu navodno izvela tri militanta Islamske države.
"Novi zahtjevi Turskoj mogli bi ohrabriti teroriste. Ne možemo više unositi promjene u naše terorističke zakone", dodao je.
Razgovori napreduju
EU je tursko pooštravanje protuterorističkih zakona vezala uz tursku želju da se njihovim građanima omogući putovanje EU-om bez viza. Taj dogovor dio je šireg sporazuma kojim se Turska obvezala primiti nazad sirijske i ostale migrante koji su s njezinih obala završili u EU-u.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, koji se u četvrtak sastao s Cavusogluom, rekao je kako razgovori o viznom režimu napreduju i kako će se uskoro nastaviti.
"U konstruktivnim razgovorima s Turskom su se naši pogledi o tome kako provesti preostale vizne uvjete znatno približili", napisao je Timmermans na Twitteru.
Komisija želi i povećati svoju financijsku pomoć migrantima u Turskoj na 2 milijarde eura do kraja srpnja, za medicinske, obrazovne i stambene usluge.
Turska, članica NATO-a, strateški smještena između Europe i Bliskog istoka, jakog gospodarstva i mlade populacije, bit će velika prednost za EU, smatra turski ministar europskih integracija Omer Celik.
"Turska je velika europska sila. Europa treba svjež početak i viziju, te će trebati uključiti Tursku", rekao je Celik u Bruxellesu, aludirajući na britanski izlazak iz EU-a.
Celik: Turski položaj biti će snažniji
"Što god se dogodi nakon Brexita, turski položaj biti će snažniji. Svaka budućnost koja ne uključuje Tursku biti će slaba", smatra Celik.
Ironično, glavni zastupnik Turske u EU-u bila je upravo Velika Britanija, često protivno dubokom skepticizmu Njemačke i Francuske.
No britanski pobornici izlaska iz EU-a znali su iskoristiti strah od velike imigracije, uključujući i onu iz muslimanske Turske. Premijer David Cameron je u pokušaju uvjeravanja svojih državljana da glasuju za ostanak čak izjavio da Turska neće ući u EU do 3000., što je prenerazilo Ankaru.
U još jednoj zamjeni uloga, njemačka kancelarka Angela Merkel nevoljko je pristala na ubrzanje turske kandidature za EU jer treba pomoć Ankare u zaustavljanju vala migranata nakon što ih je prošle godine u Njemačku ušlo preko milijun.
EU dužnosnici ovog su mjeseca Tursku, osim zbog protuterorističkih zakona, kritizirali i zbog privođenja troje aktivista za slobodu novinarstva. Situacija na području ljudskih prava pod predsjednikom Tayipom Erdoganom sve je napetija.
Hahn: Trebamo braniti našu slobodu izražavanja
"Trebamo djelovati u granicama vladavine prava, te braniti našu slobodu izražavanja. To nije nešto čega se možemo riješiti ili što možemo odbaciti", rekao je u četvrtak povjerenik Europske komisije za proširenje Johannes Hahn na konferenciji za medije.
Europska unija je u četvrtak otvorila pregovore o financiranju proračuna EU, jednog od 35 poglavlja u pregovorima o pristupanju Turske, što je za nju predstavilo malu pobjedu.
No Slovačka, koja u petak od Nizozemske preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje EU-om, umanjuje turske nade o ubrzanju napretka u pregovorima koji su započeli 2005., no vrlo sporo napreduju.
"Volio bih vidjeti otvaranje više poglavlja tijekom našeg predsjedavanja, no iskreno ne vidim da postoji konsenzus", rekao je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak novinarima u Bratislavi.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati