SEZONA komaraca i bolesti koje oni prenose, osobito groznice Zapadnog Nila, bliži se kraju. Kada temperature ovaj vikend padnu za desetak stupnjeva, vjerojatno će prestati jer će noći postati previše hladne za razmnožavanje prijenosnika virusa.

Kako smo jučer pisali, rekordna najezda komaraca kakva dulje nije zabilježena u Hrvatskoj, uzrokovala je nestašicu raznih vrsta repelenata i zaštitnih sredstava, kako u trgovinama, tako i u ljekarnama.

>> Ljudi navalili u apoteke i trgovine, nema više zaštite od komaraca

Glavni krivac - domaći komarac

Kako bismo rezimirali iskustvo i doznali što nas čeka u budućnosti, zamolili smo epidemiologe HZJZ-a da nam ukratko predstave godinu i njihove projekcije.

Tim na čelu s dr. sc. Bernardom Kaićem ponovio je da su primarni vektori prijenosnici virusa groznice Zapadnog Nila komarci roda Culex (vrste Culex pipiens), što u prijevodu na laički znači da su obični, domaći komarci glavni i odgovorni krivci.

Azijski tigrasti komarac Aedes albopictus, koji se posljednjih godina proširio i udomaćio u nekim toplijim dijelovima Hrvatske, najčešći je prijenosnik uzročnika nekih drugih virusnih bolesti koje smo donedavno smatrali egzotičnima, kao što su dengue, chikungunya i zika.

Dobro smo prošli

Ove godine u Hrvatskoj je zabilježena najveća epidemija groznice Zapadnog Nila otkako se ta bolest proširila do naših krajeva. U usporedbi s nekim drugim zemljama južne Europe, dobro smo prošli. U Hrvatskoj su umrle dvije osobe, dok ih je u susjednoj Srbiji umrlo 29, u Italiji 21, Grčkoj 19, Rumunjskoj 19 te po jedna u Mađarskoj i na Kosovu. Ukupno 90. Broj će vjerojatno biti još nešto veći kada sve zemlje prijave sve slučajeve.

U Zavodu kažu da su zaprimili prijave za 47 laboratorijski potvrđenih slučajeva, od kojih su neki imali simptome blažeg oblika bolesti (febrilno stanje), dok su ostali imali teže simptome meningitisa i encefalitisa. Uglavnom je riječ o pacijentima koji su svi u nekom trenutku bili hospitalizirani. Ističu da posljednjih dana nisu dobili dojave o novooboljelima u teškom, životno ugroženom stanju.

Najviše u Slavoniji i Zagrebu

Najviše oboljelih, čak 22, zabilježeno je na području istočne Slavonije, od kojih 16 iz Osječko-baranjske županije.

Na području sjeverozapadne Hrvatske zabilježeno je 12 oboljelih. U Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji prijavljeno ih je 7, a u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji ukupno 5.

Klimatske promjene i globalizacija

Epidemiolozi predviđaju da se uslijed globalnog zatopljenja, odnosno klimatskih promjena, dugoročno svakih nekoliko godina mogu očekivati cikličke pojave intenzivnih sezona poput ovogodišnje.

Prema HZJZ-u, u Hrvatskoj se zadnjih godina također bilježe sporadični slučajevi groznica dengue i chikungunya te virusne bolesti zika uvezene s drugih kontinenata – iz zemalja Dalekog istoka te iz Srednje i Južne Amerike.  

Zbog intenzivne globalizacije, svakodnevnih međunarodnih putovanja s kontinenta na kontinent, postoji stalna mogućnost unosa različitih uzročnika zaraznih bolesti; u ovom kontekstu osobito uzročnika zaraznih bolesti koje se prenose komarcima, poručuju iz Zavoda.