PROSVJEDI u Srbiji, napetosti u BiH i na Kosovu. Zašto su u razmaku od samo petnaestak dana već drugi put razgovarali glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, analizira DW.

Prosvjedi u Srbiji, ali i događanja u Bosni i Hercegovini te na Kosovu ipak su privukli pozornost međunarodne politike. Nakon višemjesečnog ignoriranja studentske i građanske pobune oglasili su se i pojedini zapadni političari, koji su među ostalim izrazili podršku teritorijalnom integritetu BiH, ali i dali određene oprezne komentare na val nezadovoljstva na srpskim ulicama. 

Čini se da je postalo donekle jasno kako podrška "stabilokraciji" Aleksandra Vučića nije velika garancija za regionalnu stabilnost te da su sada sve učestaliji izravni susreti pojedinih međunarodnih dužnosnika s predsjednikom Srbije. 

Srbija kao faktor nestabilnosti 

Detalji tih susreta uglavnom nisu predstavljeni javnosti, osim uobičajenih fraza o spremnosti na unapređenje suradnje i podršci miru. No svakako je zanimljivo da je u razmaku od samo nekoliko tjedana već drugi put došlo do razgovora između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Aleksandra Vučića. 

Kako za DW ocjenjuje Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, to je siguran znak da je glavna tema tog susreta Srbija.

"Pokazuje se da se Srbija našla na rubu velikog sigurnosnog rizika i da ponašanje srpskih vlasti doprinosi tom procesu, što je privuklo pozornost NATO-a, budući da Srbija ima i regionalni značaj. Vjerojatno će tema biti korištenje/nekorištenje zvučnog oružja i da vlast učini sve kako bi izbjegla oružane sukobe s građanima. Posebno važno je, čini mi se, upozorenje da se stave pod kontrolu paravojne i parapolicijske snage, koje su u čvrstoj vezi s organiziranim kriminalom i narkobiznisom", kaže Janjić. 

U taj kontekst Janjić smješta i činjenicu da je tijekom prethodnog razgovora s Vučićem glavni tajnik NATO-a skrenuo pozornost i na rješavanje slučaja Banjska. "To nije samo međunarodna obveza Srbije. Razoružavanje i stavljanje pod kontrolu takozvane civilne obrane, koja se aktivirala i tijekom prosvjeda 15. ožujka, mora se provesti. Sustav njezina upravljanja mora se demontirati, a taj sustav nalazi se u Srbiji", napominje Janjić. 

Diplomatsko upozorenje Vučiću 

Aleksandar Vučić iz Bruxellesa je poručio da je s Markom Rutteom razgovarao o ponašanju KFOR-a i NATO-a na Kosovu, ali i o situaciji u BiH.

Kada je riječ o napetoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Dušan Janjić smatra da je Vučić dobio "diplomatsko upozorenje da je vrijeme isteklo i da više nema prostora za takozvane duple i troduple igre podrške ili izostanka podrške Miloradu Dodiku". "To je također upozorenje i to spada u nadležnost Ruttea – da se i tamo ne dogodi nešto poput Banjske. Srbija tu mora pokazati da ima jasne političke stavove, a možda i više od toga, da pokaže kako ima učinkovite sigurnosne mehanizme za smanjenje rizika", ističe Janjić. 

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos ocijenila je sastanak u Bruxellesu s Vučićem kao "konstruktivan" te navela da su razgovarali o konkretnim koracima na putu Srbije prema EU i primjeni Plana rasta za Zapadni Balkan. Istaknula je i "važnost civilnog društva i neovisnih medija u tom procesu". 

Takva formulacija zasigurno neće naići na oduševljenje u srpskoj javnosti, kao što nisu ni prethodna suzdržana izjašnjavanja predstavnika Europske unije o režimu Aleksandra Vučića. To će vrlo vjerojatno samo dodatno produbiti nepovjerenje prema EU u Srbiji. 

Izgubljeno povjerenje 

Dušan Janjić ipak upozorava da se "prije svega predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen našla na udaru kritika zbog izjava Marte Kos. Vidjeli smo izraze zahvalnosti onima koji su navodno zaštitili sigurnost svih sudionika, a sada svi znamo da su oni zapravo izveli napad na građane", primjećuje Janjić. 

Aleksandar Vučić, s druge strane, ne može reći ništa novo o napretku Srbije u europskim integracijama, jer su one gotovo potpuno zaustavljene, dodaje Janjić i naglašava kako je "nova činjenica da Vučiću više nitko ništa ne vjeruje. Možda može pokušati formirati neku novu vladu koja bi na papiru bila malo više proeuropska i ekspertska, ali ostaje taj problem da mu u međunarodnoj zajednici nitko ne vjeruje. Ta sumnja će postojati sve dok ne dođe do neke vrste međunarodne istrage onoga što se događalo 15. ožujka u Beogradu", smatra Janjić. 

Novi politički igrač u Srbiji su pobunjeni građani 

Ako se već govori o paradržavnim snagama, tijekom prosvjeda u subotu 15. ožujka, u takozvanom "parku studenata koji žele učiti" bilo je nagurano nekoliko stotina maskiranih batinaša. Prema aktualnim svjedočanstvima, ozbiljniji sukobi izbjegnuti su zahvaljujući malo sreće i dobroj organizaciji osiguranja prosvjeda. 

Iako je nakon prosvjeda izgledalo da se park napušta, na prostoru Pionirskog parka ispred Predsjedništva Srbije upravo se organizira novo okupljanje sa šatorima, koji izgledaju kao vojni, te maskiranim civilima koji provode neka svoja pravila ulaska i kretanja kroz park, dok policija sve to nijemo promatra.