SUKOBI prosvjednika i policije u Ljubljani sinoć su ponovno eskalirali. Mediji izvještavaju o nasilnom ponašanju prosvjednika protiv mjera vlade Janeza Janše te policiji koja je koristila vodene topove i konjanike da bi rastjerala okupljene.

>> Rezime kaosa u Ljubljani: Policija koristila gumene metke, suzavac, konje, pse...

Prema podacima policije, na prosvjedima je bilo oko 3000 ljudi, a prosvjed ovaj put nije bio prijavljen. Policija tvrdi da su prosvjednici ozbiljno prekršili javni red. Bacali su razne predmete na vozila i policajce. Ugrozili su i željeznički nadvožnjak, zbog čega je bio obustavljen željeznički promet, te razbili prozor na prostorijama televizije N1.

Prosvjedi u Sloveniji traju već neko vrijeme, a Index je razgovarao sa slovenskim analitičarem Tomažom J. Šaunikom o pozadini ove situacije.

Dvije vrste prosvjeda u Ljubljani

"Treba razjasniti da postoje protesti dvije različite skupine. Jedni protesti traju još od prošlog proljeća, to su takozvani Protesti petkom. Drugi su protesti koji su se proteklih par tjedana održavali svake srijede, a prije toga utorkom", kaže Šaunik.

Dodaje da je ključni trenutak za prve prosvjede bio dolazak Janeza Janše na vlast.

"Prošle veljače na vlast je došao Janez Janša, potpuno legalno, ali ne i legitimno. Naš ustav dozvoljava da se, ako u parlamentu dođe do nepovjerenja aktualnoj vladi, može u parlamentu složiti neka nova većina. Po ustavu nisu potrebni novi izbori i tako je Janša došao na vlast. Ostavku je dao premijer Marjan Šarec, koji je imao nekih problema u svojoj manjinskoj vladi i smatrao je da ga koalicijski partneri nedovoljno podržavaju, a imao je problema i sa strankom Ljevica. Ali je sam dao ostavku, nitko ga na to nije tjerao. Onda su dvije stranke iz Šarecove vlade, stranka umirovljenika i stranka bivšeg premijera Mire Cerara, koju sada vodi posve drugi čovjek, otišli u vladu s Janšom, unatoč tome što su u kampanji obećavali biračima da neće s njime koalirati. To je bio jedini način da Janša dođe na vlast. Protivnici toga su se okupljali na tim Protestima petkom i većinom su bili miroljubivi, a u jednom trenutku su okupljali i 10-15 tisuća ljudi", kaže ovaj slovenski analitičar.

Sve je počelo na Facebooku

Podsjeća i da su Janšini ljudi smijenili šefa policije u Ljubljani, jer je naredio policiji da intervenira i udalji desno-radikalne skupine koje su dolazile provocirati prosvjednike protiv Janše.

"Sada imamo i ove nove proteste. Oni su drugi par rukava i nastali su iz grupe na Facebooku koju vodi stanoviti gospodin Zoran Stevanović, nekoć pak član ultranacionalističke stranke Zmage Jelinčića. On navodno ima i dobre kontakte u policiji, koju je Janša prilično pročistio, pa i kontakte s ljudima iz Janšine stranke. Grupa je prvo artikulirala protivljenje cijepljenju, a sada je i registrirao političku stranku koju je nazvao, možete zamisliti, Istina", navodi Šaunik.

Prva dva prosvjeda koja su izašla iz toga bili su mirni te su na njih došli i mnogi ljudi koji nisu antivakseri, već im se ne sviđaju vladine konfuzne mjere, smatra Šaunik te dodaje da je i neke Janšine mjere već srušio slovenski Ustavni sud.

"Mjere Janšine vlade su konfuzne i nedosljedne"

"Janšina vlada vlada uredbama kada je riječ o epidemiološkim mjerama, to je vrlo upitno u pravnom smislu. Mjere su konfuzne, mijenjaju se svakih nekoliko dana, nedosljedne su. Uz Janšinu vladu se vuče i nekoliko repova kada je riječ o pandemiji korone, pa su prošle godine kasnili s mjerama, što je po procjenama nekih stručnjaka dovelo do smrti između 1000 i 1500 ljudi u državnim domovima za stare i nemoćne. Prije tjedan dana je pak umrla mlada žena, koja je bila cijepljena Johnson & Johnsonom, što je cjepivo koje se inače preporučuje starijima. Čak su i liječnici koje je na pozicije postavila Janšina vlada bili protiv toga da se mlade cijepi s Johnson & Johnson cjepivom. Smrt te mlade žene bila je još jedan okidač za nove proteste", objašnjava ovaj analitičar.

"Već prošle srijede su protesti tako postali nasilni, a sinoć je sve to još više eskaliralo", dodaje.

Šaunik je kritičan prema liberalnoj i lijevoj opoziciji u parlamentu, smatra da oni ne rade dovoljno dobar posao. 

"Te stranke su podržavale prve proteste protiv Janše, one Proteste petkom, neki njihovi političari su sudjelovali u njima", kaže.

No problem je što ne uspijevaju unutar parlamenta složiti novu većinu kako bi maknuli Janšu s pozicije premijera. "U parlamentu više nitko nema jasnu većinu", kaže Šaunik pa pojašnjava: "To rezultira i time da stranka umirovljenika ne podržava neke od Janšinih mjera, ali neće glasati za nepovjerenje njegovoj vladi jer na novim izborima ne bi ušli u novi saziv."

Policija je u jednom trenutku morala reagirati

Šaunik kaže da je policija u jednom trenutku ipak morala reagirati na sinoćnje nasilne proteste.

"Vrh policije je pod utjecajem Janše i njegovog ministra unutarnjih poslova. Na nižim nivoima je policija neutralna i profesionalna, a i dva policijska sindikata su protiv Janšine vlade. Teško mi je reći je li policijska uporaba sile jučer bila pretjerana, ali je sigurno da jučerašnje demonstracije nisu bile mirne. Dolazilo je do nasrtaja na policiju, blokirali su jednu od europskih delegacija koja je došla na današnji summit na Bledu, što je bila i blamaža za policiju. Nakon toga je policija upotrijebila vodene topove. Prosvjednici su bili agresivni i razbijali su", ističe Šaunik.

Kada je riječ o napadu na prostorije televizije N1 u Ljubljani, Šaunik smatra da je to izraz socijalne patologije koja se širi u Sloveniji.

On smatra da je veliku ulogu u radikalizaciji slovenskog društva odigrao baš Janša svojim agresivnim javnim diskursom.

"Slovensko društvo nikad više nije bilo polarizirano. Ta polarizacija je sada dovela na crno-bijele podjele i onemogućavanje razumne rasprave. Nasilje koje se sada događa dokaz je da je Janša simptom dublje socijalne patologije u slovenskom društvu. Sada su i oni koji se suprotstavljaju Janši prihvatili njegov diskurs isključivanja i nasilja. Nalazimo se u začaranom krugu", smatra Šaunik.

Dodaje da je zakazao i Borut Pahor kao predsjednik Slovenije, koji se sastao s već spomenutim Stevanovićem, organizatorom prosvjeda protiv cijepljenja. "Pahorovo podilaženje Janšinoj politici je nepotrebno i neprihvatljivo mnogima, no njegova bivša stranka Socijaldemokrati se od njega ne ograđuje", kaže Šaunik.

Janšin je maksimum oko 30 posto glasača, što istraživanja javnog mnijenja pokazuju već godinama, navodi Šaunik. "On sam ne može uspjeti i doći na vlast, ali ima svoju vjernu vojsku glasača", kaže.

"Slovensko društvo je postalo jako agresivno"

"Slovensko je društvo postalo jako agresivno, janšizam je postao uobičajeni način komunikacije i kod onih koji su protiv njega. Izbora vjerojatno neće biti do kraja godine zbog predsjedanja Europskom unijom, dakle mogući su krajem zime ili na proljeće", smatra Šaunik.

On upozorava da istraživanja pokazuju da mladi glasači, koji su u velikom broju izašli na nedavni referendum o vodi, sada nemaju interesa izaći. 

"Mladi se danas angažiraju na konkretnim problemima, naročito ih zanima ekologija. Takve ih teme motiviraju u Sloveniji. Ako ne izađu na izbore, male su šanse da će Janša biti pobijeđen. Mladi stare političke stranke vide kao sve iste, a u nekim stvarima i jesu takve", kaže.

Problem s Protestima petkom je i što nisu tematizirali socijalne probleme ljudi, kojih ima mnogo, dok jučerašnji protesti nude prostora i za kanaliziranje socijalnog nezadovoljstva, iako su prvenstveno antivakserski, smatra Šaunik.

"Pretpostavljam da sljedeći protesti ipak neće biti tako nasilni kao jučerašnji, ali to neće promijeniti ponašanje biračkog tijela", zaključuje ovaj analitičar u razgovoru za Index.