UBOJSTVO kralja Faisala bin Abdulaziza Al Sauda, trećeg kralja Saudijske Arabije, dogodilo se 25. ožujka 1975. godine u Rijadu. Ovaj događaj ostao je jedan od najzanimljivijih i najkontroverznijih trenutaka u modernoj povijesti Saudijske Arabije. U nastavku slijedi članak temeljen isključivo na provjerenim izvorima, odnosno podacima dostupnim na engleskoj verziji Wikipedije i Encyclopædiji Britannici.

Faisal bin Abdulaziz Al Saud (14. travnja 1906. – 25. ožujka 1975.) bio je ključna figura u razvoju Saudijske Arabije. Faisal je bio sin kralja Abdulaziza, osnivača moderne Saudijske Arabije, i postao je kralj 2. studenoga 1964. nakon što je njegov stariji polubrat Saud bio prisiljen abdicirati zbog lošeg upravljanja zemljom.

Faisal je bio poznat po svojoj politici modernizacije, uključujući reforme obrazovanja i infrastrukture, te po snažnoj podršci panislamizmu i palestinskom pitanju. Prema Wikipediji, bio je i antikomunistički orijentiran te je igrao važnu ulogu tijekom naftnog embarga 1973. godine, što je značajno podiglo globalni utjecaj Saudijske Arabije.

Atentat

Do atentata je došlo 25. ožujka 1975., na dan koji je ujedno bio i rođendan proroka Muhameda, što je događaju dalo dodatnu simboliku. Faisal je ubijen u svojoj palači u Rijadu tijekom audijencije s posjetiteljima. Ubio ga je njegov nećak, princ Faisal bin Musaid bin Abdulaziz Al Saud, sin Faisalovog polubrata Musaida.

Tog dana kralj je primao kuvajtsku delegaciju, a princ Faisal bin Musaid pridružio se skupini. Kada se kralj nagnuo prema njemu da ga pozdravi tradicionalnim saudijskim poljupcem, princ je izvadio pištolj i ispalio tri hica. Dva metka pogodila su kralja u glavu – jedan u bradu, a drugi u uho – dok je treći promašio. Stražari su brzo svladali napadača, a kralj je hitno prebačen u bolnicu. Unatoč naporima liječnika, Faisal je preminuo istog dana.

Motiv i suđenje

Motiv atentata ostao je nejasan i predmet je brojnih spekulacija. Princ Faisal bin Musaid vratio se u Saudijsku Arabiju iz Sjedinjenih Američkih Država nedugo prije atentata. Tamo je studirao na Sveučilištu Colorado i Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, a bio je uhićen zbog posjedovanja droga, što je možda ukazivalo na osobne probleme. Saudijska vlada službeno je proglasila da je princ patio od mentalnih poremećaja. Međutim, istraga nije pružila konačan odgovor o motivu.

Nakon atentata, princ Faisal bin Musaid je uhićen i suđeno mu je prema šerijatskom pravu. Proglašen je krivim i osuđen na smrt. Pogubljen je javno odrubljivanjem glave 18. lipnja 1975. u Rijadu, pred velikim brojem svjedoka, što je bila uobičajena praksa za takve zločine u Saudijskoj Arabiji tog vremena.

Posljedice i teorije

Faisalovu titulu vladara naslijedio je njegov polubrat Khalid bin Abdulaziz, koji je vladao do 1982. godine. Faisalova smrt označila je kraj razdoblja značajnih reformi, jer je Khalid bio konzervativniji vladar. Naftni embargo i Faisalova vanjska politika ostavili su dugoročan utjecaj na saudijski položaj u svijetu.

Iako službena verzija navodi mentalnu nestabilnost kao razlog atentata, postoje razne teorije zavjere. Wikipedia spominje spekulacije da je ubojstvo možda povezano s osobnom osvetom – navodno zbog smrti prinčeva brata u sukobu s vlastima 1965. godine – ili čak s vanjskim silama poput CIA-e, zbog Faisalove politike tijekom naftne krize. Međutim, nema konkretnih dokaza koji bi potkrijepili ove tvrdnje.

Ubojstvo kralja Faisala 25. ožujka 1975. ostaje značajan trenutak u povijesti Saudijske Arabije. Iako je atentator identificiran i pogubljen, pravi razlozi iza ovog čina nikada nisu u potpunosti razjašnjeni. Faisal je ostavio nasljeđe kao modernizator i snažan vođa, a njegova smrt označila je prijelaz u novo razdoblje saudijske monarhije.