RIJETKI tenkovi Challenger 2 britanske proizvodnje, koji su dio ukrajinskih zračno-desantnih snaga, pridružili su se ukrajinskoj vojnoj operaciji u ruskoj Kurskoj oblasti. To je najnoviji znak da ukrajinska operacija u ruskom pograničnom području nije neki kratkotrajni upad, nego stvarna invazija s dugoročnim implikacijama, piše Forbes.

Prvi čvrsti dokaz da je ukrajinska 82. zračno-desantna brigada - jedini operater 14 Challengera 2 koje je Ujedinjeno Kraljevstvo doniralo Ukrajini prošle godine - poslala tenkove od 71 tone za četiri osobe u Kursk pojavio se u nedjelju, šestog dana invazije, kada je ruska bespilotna jedinica objavila video koji prikazuje napad dronom na jedan od teško oklopljenih tenkova.

Videozapis koji je objavila ruska postrojba Kaskad prikazuje Lancet kako leti i udara u Challenger 2. To se navodno dogodilo blizu istočnog ruba zone invazije. Čini se da fotografija snimljena sa zemlje potvrđuju da je Lancet, težak do 13 kilograma, uništio stari tenk iz 1990-ih.

Ukrajinci u Rusiji imaju značajne gubitke

Ovo je drugi potvrđeni gubitak Challengera 2 82. zračno-desantne brigade: prvi je izgubljen tijekom ukrajinske protuofenzive u ljeto 2023. u južnoj Ukrajini pod ruskom okupacijom. Nakon što je otpisala najmanje dva Challengera 2, 82. zračno-desantna brigada ima manje od 12 tenkova u jednoj satniji.

Elitna 82. zračno-desantna brigada, jedna od najmanje tri ukrajinske zračno-jurišne brigade koje su sudjelovale u operaciji Kursk, trpi značajne gubitke dok se bori za proširenje ukrajinske zone kontrole u ruskoj oblasti, koja se trenutačno proteže na stotine kvadratnih kilometara.

Ruske trupe objavile su fotografije i videozapise koji prikazuju krvave posljedice uspješnih zasjeda na prethodnici 82. zračno-jurišne brigade. Čini se da je brigada, osim Challengera 2, izgubila i nekoliko borbenih vozila pješaštva Stryker američke proizvodnje.

Da budemo pošteni prema 82. zračno-jurišnoj brigadi, gubici su veliki s obje strane u zoni invazije i oko nje. Ukrajinske trupe zarobile su stotine ruskih vojnika. Ukrajinska protuzračna obrana, uključujući bespilotne letjelice (iz prvog lica) koje prvi put obavljaju ulogu zrak-zrak, onesposobile su nekoliko ruskih helikoptera i lovca bombardera Suhoj Su-34.

U međuvremenu ruske su rakete uništile rijetku protuzračnu obrambenu bateriju S-125 poljske proizvodnje, koja je štitila ukrajinske snage u Sumskoj oblasti, odmah preko granice s Kurskom. Jedan od ukrajinskih dragocjenih topničko-raketnih sustava visoke mobilnosti američke proizvodnje također je pogođen ovog tjedna, očito u blizini Kurska.

Zašto Ukrajinci to sve rade?

To što su Ukrajinci voljni riskirati svoje najrjeđe i najvrjednije naoružanje Zapada u Kursku govori o namjerama glavnog stožera u Kijevu. Generali planiraju zauzeti i držati značajan dio Kurska.

Pitanje je – zašto? "Promatrajući izjave ukrajinskih dužnosnika i njihova nedavna napredovanja, sve se više čini da Ukrajina želi uspostaviti tampon-zonu koja bi mogla poslužiti i kao poluga za potencijalne pregovore", zaključio je finski analitičar Joni Askola.

Ali postoje čvrsta ograničenja u pogledu veličine ove tampon-zone. Još uvijek je moguće da Kremlj organizira veliku protuofenzivu u Kursku koja će zaustaviti ukrajinsko napredovanje.

Ali ukrajinska logistika također je ograničavajući faktor. Što dublje u Kursk prodru 82. zračno-jurišna brigada i druge brigade, njihovim logističarima postat će teže opskrbljivati ​​ih hranom, gorivom i streljivom.

Moguće je da je 82. zračno-jurišna brigada napredovala oko 25 kilometara u Kursku. To bi moglo biti onoliko daleko koliko može ići bez rastezanja opskrbnih linija i riskiranja mnogo većih gubitaka. "Ukrajina bi trebala izbjegavati pretjerano širenje", upozorio je Askola.