RUŽICA Ćavar, osnivačica i počasna predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj, prve pro-life udruge u Republici Hrvatskoj, preminula je jučer u 85. godini u ranim jutarnjim satima u bolnici u Mostaru, izvijestili su u utorak ujutro iz te udruge.

Ćavar je 25. ožujka 1990. zajedno s istomišljenicima osnovala udrugu Hrvatski pokret za život i obitelj s ciljem zaštite ljudskog života od samog začeća, očuvanja dostojanstva čovjeka, braka i obitelji te općenito promoviranja života u skladu s kršćanskim načelima. Na čelu je udruge bila sve do 2015. godine, kada je postala njena počasna predsjednica, napisali su iz Hrvatskog pokreta za život i obitelj.

Kako su istaknuli, Ćavar je u javnosti između ostalog ostala upamćena po pokretanju javnih molitvi na trgovima za oslobođenje hrvatskih vojnika iz JNA, što je rezultiralo osnivanjem Pokreta majki za mir Bedem ljubavi.

Ružica Ćavar je 1996. odlikovana od strane prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana Redom Stjepana Radića.

Bila je članica više udruga poput Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Matice hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD), Društva hrvatskih intelektualki, "Hrvatska žena" te brojnih drugih domoljubnih društava.

Tražila da se zabrani pobačaj

U ime Hrvatskog pokreta za život i obitelj, pozivajući se na članak 21. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje da svako ljudsko biće ima pravo na život, 1991. podnijela je Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti postojećeg tzv. Zakona o pobačaju.

"Ustavni sud 2017. godine, nakon što je zahtjev punih 26 godina "čučao" u ladici, isti odbacuje te istovremeno nalaže Hrvatskom saboru da u roku dvije godine donese novi zakon o pobačaju. Kao što je poznato, novi zakon još nije donesen", napomenuli su iz Hrvatskog pokreta za život i obitelj

Ćavar je rođena 13. ožujka 1937. u Ljubuškom, a djetinjstvo i ranu mladost provela je u Srijemu kod Petrovaradina.

U Zagrebu je diplomirala medicinu i stomatologiju, a na Školi narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" je završila postdiplomski studij iz javnog zdravstva i epidemiologije.

"Njezin domoljubni aktivizam započeo je još u vrijeme Jugoslavije, kada je zajedno s pokojnim suprugom sudjelovala u Hrvatskom proljeću, zbog čega je u nekoliko navrata završila u zatvoru i došla pod nadzor Udbe, dok je suprug bio prisiljen emigrirati. Ružica je s četvero djece ostala u Hrvatskoj, a suprug se vratio iz inozemstva tek nakon osamostaljenja Hrvatske, 1991. godine, nakon punih 18 godina izbivanja iz domovine", napisali su iz udruge.