ČOVJEČANSTVO pati od "narušene percepcije rizika", što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa diljem svijeta, upozorio je UN u utorak.

U novom izvješću UN-ov Ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrio je da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera. To je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća, navodi se.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati. U izvješću se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa diljem svijeta svake godine, odnosno prosječno 1.5 katastrofa svaki dan.

Kažu da ignoriranje rizika dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja

UNDRR je priopćio da se nagli porast katastrofa na globalnoj razini može pripisati "narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, podcjenjivanju i nepobjedivosti". To je, navode, dovelo do političkih, financijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost. 

Ignoriranje ogromnih rizika s kojima se suočavamo "dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja", upozorila je u priopćenju zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed. "Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno", dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.

"Znanost je jasna. Jeftinije je poduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagirati nakon što se to dogodilo", rekla je za Thomson Reuters Foundation. Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.

Čekaj sad, plati poslije 

Ignoriranje rizika ima visoku cijenu. ​​​​​Katastrofe diljem svijeta koštale su otprilike 160 milijardi eura godišnje tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u izvješću. ​​​​No, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan posto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u usporedbi sa samo 0.1 do 0.2 posto u bogatijim zemljama.

​​Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1.6 posto BDP-a, objavljeno je u izvješću uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom otoku Baliju u svibnju. 

​​​​​Na Filipinima se primjerice milijuni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna Rai koji ih je poharao u prosincu. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine tisuća ljudi, a šteta je procijenjena na otprilike 500 milijuna dolara. Kako broj katastrofa bude rastao tako će rasti i troškovi. 

​​​​​Izvješće procjenjuje da će još 37.6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa. U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.

"Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike", naglasila je Mizutori u priopćenju. Upozorila je da "namjernim ignoriranjem rizika i propuštanjem da ga se integrira u donošenje odluka svijet zapravo financira vlastito uništenje."