ISKLJUČIVO vojno gledano, rušenje brane Nova Kahovka za ukrajinsku vojsku ima isti krajnji učinak kakav bi bio da je pokušala desant preko Dnjepra i nije uspjela, s bitnom razlikom što su sve postrojbe prvotno određene za tu zadaću ostale nedirnute. Zbog toga vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, mora odlučiti što će s njima.

Nemogućnost desantiranja preko Dnjepra preusmjerila je težište ukrajinske ofenzive na druga područja, samo je pitanje koja. Politički bi najisplativije bilo poslati snage na bojište oko Bahmuta i osloboditi ga. Vojno gledano, bila bi to potpuno besmislena pobjeda, no rat je puno više od ratovanja.

Iako su Ukrajinci već "oplakali" Bahmut njegovim oslobođenjem, ipak bi se poboljšalo općenarodno raspoloženje. Uz to bi mediji imali o čemu pisati, pa bi barem na neko vrijeme zaboravili ostatak bojišta. Nipošto manje važno - šef plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin bi dobio novo "streljivo" za obračunavanje s ruskim ministrom obrane Sergejem Šojguom i načelnikom glavnog stožera ruske vojske Valerijem Gerasimovim.

Napredovanje do Krima preko Dnjepra otpalo na par mjeseci

Nakon što je mogućnost napredovanja do Krima preko Dnjepra i Hersonske oblasti otpala na nekoliko mjeseci, general Zalužni bi mogao sve snage usmjeriti na proboj do obala Azovskog mora i presjeći okupirani dio na dva dijela.

Bila bi to vrlo zahtjevna operacija kakvu ukrajinska vojska dosad još nije ostvarila. Uspješna Harkivska ofenziva uglavnom je bila ostvarena zahvaljujući iznenađenju i posljedičnoj ruskoj panici. Iznenađenja ovog puta nema te su se Rusi itekako pripremili za obranu po dubini. Zbog toga bi do Azovskog mora ukrajinske vojnike čekalo sto kilometara teških borbi.

Bit će zanimljivo vidjeti što će general Zalužni učiniti s dvije novoformirane mornaričko-desantne brigade koje su trebale biti nositelji desanta preko Dnjepra. Može ih poslati u borbe u Zaporižju i/ili Donjeck ili ih sačuvati za neku novu ofenzivu, recimo na jesen ili zimu. 

Na jesen stiže dovoljno tenkova za još jednu ofenzivu, a Rusi tada neće više imati što dignuti u zrak

Na jesen će ukrajinska vojska dobiti najmanje 30 tenkova Abrams (Amerikanci u Njemačkoj obučavaju 50 posada), više od 100 Leoparda 1 i još puno toga što je dovoljno za još jednu ofenzivu.

Do jeseni će se i akumulacijsko jezero Kahovka isprazniti, pa će se Dnjepar vratiti u korito i ponovno omogućiti desantne operacije, s tom razlikom što ovog puta general Valerij Gerasimov više neće imati što dignuti u zrak kako bi zaustavio Ukrajince.

Sve je očitije da su Rusi planirali puno manje oštetiti branu, tek toliko da potope otoke unutar riječnog toka i onemoguće pokušaj desantiranja.

Zašto onda nisu jednostavno otvorili sve ispuste i tako izazvali poplavu? Zato što su se istovremeno bojali da bi osvajanjem brane Ukrajinci iskoristili tu branu kao most za prijelaz ljudstva i - još važnije - tehnike na lijevu obalu Dnjepra pa dalje prema jugu i Krimu. Stoga su morali preventivno raznijeti barem jedan dio brane. 

Rusi su raznijeli puno veći dio brane nego što je planirano

Iako su Rusi dva dana prije velike eksplozije srušili cestovni most koji je bio njen sastavni dio, sama je brana mogla Ukrajincima poslužiti kao odličan prijelaz. Danima prije razaranja brane Rusi su podigli razinu vode u jezeru na više od 17.5 metara (od maksimalno sigurnih 18 m) kako bi vodeni val nakon rušenja bio što veći. 

Trenutno nepoznati inženjer zadužen za rušenje brane očito je slijedio pravilo "od viška glava ne boli" i raznio puno veći dio brane nego što je planirano. Ili mu nitko nije rekao za prije postavljene naboje, koji su se spontano aktivirali tijekom eksplozije.

Ukrajinski izvori tvrde da je ruska vojska u zadnjih godinu dana najmanje dvaput postavila eksplozive po brani. Lako je moguće da inženjeru nitko nije spomenuo te naboje.

I ruski vojnici su morali plivati da se spase, za sobom su ostavili oružje i tehniku

Prvotni ruski plan bio je poplaviti samo otoke u koritu Dnjepra i tako onemogućiti desantiranje preko njega. Međutim, zbog znatno razornije eksplozije od planirane došlo je do masovnog rušenja brane i otjecanja znatno većih količina vode.

Umjesto ograničenog dizanja razine koje bi omogućilo organizirano povlačenje vojnika, uslijedio je vodeni val, pa su i ruski vojnici morali plivati da bi se spasili, ostavljajući iza sebe naoružanje i tehniku koja je sada pod metrima vode.

Skoro potpuno razorena brana znači da će se akumulacijsko jezero Kahovka isprazniti puno prije nego što su Rusi htjeli, pogotovo jer dolazi ljeto koje je u Ukrajini u pravilu bez većih padalina i vruće.

Ključno pitanje je koliko će se jezero isprazniti

Neki ukrajinski izvori tvrde kako će pad nivoa jezera omogućiti Ukrajincima veću zonu desantiranja. No to nije točno jer tek treba vidjeti do koje će se razine isprazniti akumulacijsko jezero Kahovka. Hoće li i koliko vode ostati u njemu? Ako se potpuno isprazni, pitanje je hoće li Dnjepar imati novo korito.

Prije izgradnje brane područje akumulacijskog jezera Kahovka bilo je močvarno i neupotrebljivo. Brana je izgrađena 1955. godine, a jezero je napunjeno 1958. Od tada pa do prije nekoliko dana nikad nije bilo ispražnjeno. U 65 godina postojanja jezera sigurno je izmijenjeno i njegovo dno.

Zbog toga je lako moguće da se Dnjepar neće vratiti u prijašnje korito. U svakom slučaju, s Dnjeprom će se vratiti i močvara. Stoga će jedina moguća zona desantiranja na lijevu obalu Dnjepra kad se poplava povuče biti u području sad već bivše brane Nova Kahovka pa do ušća u Crno more.