USKOK je jučer objavio da je proširio istragu u aferi Vjetroelektrane protiv bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Rimac, bivše ministrice Gabrijele Žalac i još šestero osumnjičenika zbog primanja i davanja mita, trgovanja utjecajem i zloporabe položaja i ovlasti.

Pored HDT-ovih bivših dužnosnica, trećim proširenjem istrage su obuhvaćeni bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) Tomislav Plavšić i v.d. predstojnice Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji Edita Grubišić.  

Tužiteljstvo je treći put proširilo istragu nakon što je osječki PNUSKOK nakon dovršetka kriminalističke istrage nadopunio kaznenu prijavu od 29. svibnja 2020., priopćilo je Ravnateljstvo policije.

USKOK: Žalac urgirala da im se odobri kredit

USKOK je precizirao da je Rimac, radi odobrenja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), zajedno sa Žalac, koja je također koristila autoritet ministrice te članice Nadzornog odbora HBOR-a, od ostalih članova tog Odbora tražila podršku i suglasnost da se, neovisno o ispunjavanju uvjeta, Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki odobri kreditiranje vjetroparka.

Rimac i Žalac su, dodao je USKOK, tražile od predsjednice Uprave HBOR-a Tamare Perko da Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki odobri kredit od 130 milijuna eura, da smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe njihove tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR prije donesene odluke o odobravanju kredita neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, što je Perko odbila učiniti.

Tužiteljstvo je dodalo da je Žalac i sama učestalo kontaktirala članove Nadzornog odbora HBOR-a te od njih, iako im još nisu bili dostavljeni podaci o projektu, tražila podršku prilikom davanja suglasnosti na odluku Uprave banke o odobrenju kredita.

Na sjednici sa Žalac bili Marić i Horvat

Tadašnja ministrica Gabrijela Žalac sjedila je u Nadzornom odboru banke i bila je izuzetno aktivna na sjednicama o ovom kreditu. Kada je Uprava banke iznosila ograde protiv kreditiranja, Žalac se javila za riječ i urgirala da se nešto ipak napravi.

“Gospođa Gabrijela Žalac naglasila je kako bi HBOR, s obzirom na veličinu investicije te činjenicu da se radi o nerazvijenom području Hrvatske, trebao detaljno razmotriti sve opcije”, piše u zapisniku iz siječnja 2019., koji je Telegram ekskluzivno objavio

Međutim, Žalac nije bila jedini predstavnik vlade u Nadzornom odboru. Sjednicama na kojima se odlučivalo o vjetroelektranama predsjedao je ministar financija Zdravko Marić, a prisutan je bio i ministar Darko Horvat. Žalac, Horvat i Marić bili su na obje sjednice Nadzornog odbora na kojima se početkom 2019. raspravljalo o spornom kreditu te su 12. ožujka Upravi HBOR-a odobrili kreditiranje.

U Nadzornom odboru sjedili su i tadašnji potpredsjednik vlade Tomislav Tolušić, ondašnji ministar graditeljstva Predrag Štromar, ministar turizma Gari Cappelli, kao i predsjednik HGK Luka Burilović. No, nitko od njih nije bio na obje sjednice o CEMP-u, već su uglavnom slali svoje predstavnike. Predstavnica ministra Tolušića bila je sadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ako je točan policijski navod da je stiskala ostale članove Nadzornog odbora, Telegram tvrdi da su i ostali ministri morali znati da se oko CEMP-a i Žalac događa nešto čudno.

Marić: Treba naći način da se ograniči pristup informacijama

Zanimljivo, nakon rasprave o kreditiranju vjetroelektrana, ministri su na siječanjskoj sjednici raspravljali kako bi mogli zaobići sudsku presudu po kojoj HBOR mora objavljivati podatke o kreditima, piše Telegram.

Zdravko Marić predložio je “da HBOR u konzultaciji sa svojom pravnom službom treba pronaći način da se ograniči pristup dostavljenih podataka” o izdanim kreditima, stoji u zapisniku.

Ministar gospodarstva Darko Horvat bio je posebno ogorčen. Prema njemu, problem prekomjerne transparentnosti i informiranja javnosti nije ograničen samo na HBOR.

“Svi u sustavu državne uprave, ministarstva pogotovo”, kazao je Horvat, “imaju problem temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, te pod hitno treba nešto napraviti”, kazao je.