Veliko slano jezero bi moglo nestati unutar 5 godina: "Onda nas čeka katastrofa"
ZNANSTVENICI upozoravaju da bi Veliko slano jezero moglo nestati u roku od samo pet godina ako se u američkoj saveznoj državi Uti odmah ne poduzmu mjere za očuvanje vodenih površina. Da bi se zaustavio pad razine jezera, svake godine bi u njega trebalo doteći dovoljno vode da s 30 centimetara dubine pokrije više od 10.000 četvornih kilometara.
Kako bi se to postiglo, stručnjaci sa Sveučilišta Brigham Young (BYU) navode da se potrošnja vode u regiji mora smanjiti za najmanje jednu trećinu, a možda i za polovicu.
"Bez koordiniranih mjera, vjerojatno nas očekuje onečišćenje zraka i vode"
"Unatoč ohrabrujućem rastu zakonodavnih aktivnosti i javne svijesti, većina građana Ute ne shvaća koliko je ova situacija ozbiljna. Primjeri iz cijelog svijeta pokazuju da gubitak slanog jezera pokreće dugoročni ciklus ekoloških, zdravstvenih i ekonomskih problema", napisali su znanstvenici u izvješću, a prenosi Science Alert.
"Bez koordiniranih mjera, vjerojatno nas očekuju široko rasprostranjeno onečišćenje zraka i vode, brojne ugrožene vrste, pad proizvodnje u poljoprivredi i industriji te smanjena razina ukupne kvalitete života", dodali su i pozvali guvernera Salt Lake Cityja da smjesta pokrene hitnu akciju spašavanja jezera.
Visoke koncentracije soli
Veliko slano jezero nije samo utočište važne flore i faune, ono također štiti kvalitetu zraka i uklanja onečišćenje vode. Nedavna istraživanja, međutim, pokazuju da ekosustav doseže opasnu prijelomnu točku. Kako se milijuni litara vode godišnje preusmjeravaju iz jezera, počela je rasti razina saliniteta.
Koncentracije soli su sada tako visoke da se flora i fauna bore za preživljavanje. U nekim područjima, poput sjevernog rukavca jezera, vodena masa je postala ružičasta zbog masovnog odumiranja fotosintetskih mikroba. Kako se korita jezera isušuju, postoji opasnost da putem čestica prašine u zrak dođu arsen, živa, olovo, bakar, organski zagađivači i cijanotoksini iz jezera.
Moguće rješenje za spas jezera
Prašina iz ove osušene vodene površine također može oštetiti usjeve, degradirati tlo i uzrokovati prerano topljenje snijega. Kada je u Kaliforniji presušilo jezero slično onom u Uti, lokalno stanovništvo je u puno većem postotku prijavljivalo astmu i kardiovaskularne probleme.
Voda preusmjerena iz Velikog slanog jezera i njegovog slivnog područja, koje se proteže na oko 23 milijuna hektara, uglavnom se koristi za industrijsku poljoprivredu. Tri četvrtine potrošene vode iz porječja jezera trenutno odlazi na navodnjavanje usjeva, a još 9 posto na ekstrakciju minerala.
Najbolje, a možda i jedino rješenje za spas jezera je manje oslanjanje poljoprivrednika na navodnjavanje, ali to će zahtijevati sustavne političke i društvene promjene u Uti i okolnim državama. Ako se u prvoj polovici ove godine ne krene s koordiniranim akcijama, znanstvenici upozoravaju da bi moglo biti katastrofalnih posljedica.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati