MINISTRICA poljoprivrede Marija Vučković izjavila je da je komponenta koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodi njezino Ministarstvo vrijedna 988 milijuna kuna, a ulaganje tog novca ima za cilj jačanje malih proizvođača i učinkovitije korištenje zemljišta.

Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji na završno usuglašavanje.

Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnose 26.2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4.36 milijardi kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7.5 milijardi kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2.09 milijardi kuna, četiri posto); zdravstvo (2.56 milijardi kuna, pet posto), dok je za inicijativu "obnova zgrada" predviđeno 5.95 milijardi kuna ili 12 posto sredstava iz NPOO-a.

Na predstavljanju reformi i investicija u sektoru poljoprivrede Vučković je kazala da su reformske aktivnosti Ministarstva usmjerene k jačanju malih proizvođača, okrupnjavanju njihove ponude, njihovom jačanju u odnosima na tržištu i učinkovitijem korištenju zemljišta kao najvrjednijeg hrvatskog resursa, pri čemu se prvenstveno misli na okrupnjavanje.

Logistička infrastruktura

Kao prvu reformsku mjeru najavila je uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno-tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, kroz izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće.

Planom se predviđa unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, a u sklopu te aktivnosti planira se do kolovoza 2026. godine komasirati 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, rekla je Vučković i dodala da su već počeli raditi akcijski plan za komasaciju.

U sklopu ove mjere planira se uspostaviti trajni monitoring poljoprivrednog zemljišta, s više od 90 monitoring postaja, u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu.

Među ostalim reformama su digitalna transformacija poljoprivrede i uspostava digitalnih javnih usluga hrvatskim poljoprivrednicima, s čime su u Ministarstvu već započeli, te unaprjeđivanje sustava doniranja hrane, koje se odnosi na infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu opskrbe hranom, kojih je 115, a nedostaje im logistike i transportnih sredstava, kazala je ministrica Vučković.

Za one koje se pitaju je li predviđenih 988 milijuna kuna malo za hrvatsku poljoprivredu, Vučković napominje da se "hrvatska poljoprivreda pokazala puno izdržljivijom i otpornijom nego što su mnogi mislili". 

Poljoprivredna politika ima posebnu alokaciju

Poljoprivreda je u 2020. godini rasla po najvišoj stopi u posljednjih 15 godina, navela je. Rano je govoriti o trendu, ali to pokazuje da se sve veći dio rasta transformira u dodanu vrijednost, a ne u trošenje resursa, dodala je.

Vučković je istaknula i da poljoprivredna politika ima posebnu alokaciju te da ovo "nisu jedina sredstva" iz EU, jer je ostao višegodišnji financijski okvir, u kojem Hrvatsku do kraja 2027. godine čeka 24.5 milijardi eura, za stvaranje pretpostavki za brz i održiv rast, od čega se gotovo 5 milijardi eura odnosi na zajedničku poljoprivredna politiku.

Komponente programa otpornosti i oporavka trebale bi donijeti Hrvatsku snažniju i otporniju na krize, s većom potencijalnom stopom gospodarskog rasta i jačim ljudskim kapitalom, poručila je ministrica Vučković.

Na tvrdnju novinara kako se iz oporbe čuju kritike da se predstavljanje plana otpornosti i oporavka koristi u predizborne svrhe, Vučković je kazala kako u vladi smatraju da je, doživljavao to netko kao kampanju ili ne, predstavljanje toga plana obveza prema svim hrvatskim građanima.