HRVATSKA je među članicama EU koje će najbolje proći u predstojećoj raspodjeli europskoga novca za oporavak od koronakrize. Zaključak je to Zsolta Darvasa, ekonomista think-tanka Bruegel iz Bruxellesa, koji je analizirao dosadašnje informacije Europske komisije o raspodjeli novca namijenjenog lakšem nošenju s posljedicama krize koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.

Prema njegovim računicama, objavljenim na web stranicama Bruegela, Hrvatska bi iz fonda New Generation EU trebala dobiti oko 7,5 milijardi eura bespovratne pomoći te oko 240 milijuna eura jamstava. Iako se u usporedbi sa zemljama poput Italije, Španjolske, Njemačke ili Francuske radi o razmjerno malim iznosima, s obzirom na veličinu naše ekonomije riječ je o ogromnom iznosu.

Primjerice, samo očekivana bespovratna sredstva iz EU blagajne u našem slučaju dosežu 15,4 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok na jamstva iz fonda EU otpada gotovo 0,5 posto hrvatskoga BND-a. Po kriteriju iznosa bespovratnih sredstava u odnosu na veličinu ekonomije, bolje od nas trebala bi proći jedino Bugarska.

"Hrvatska će dobiti više novca iz EU blagajne od većine drugih novih članica"

"Italija i Španjolska će dobiti najviše bespovratnih sredstava iskazanih u eurima, dok će Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj pripasti sredstva koja čine najveći udio u njihovom BND-u, oko 15 posto. Većina zemalja srednje i južne Europe dobit će iznose u rasponu od šest do 10 posto BNP-a", ističe se u analizi Bruegela.

Naravno, razlog zbog kojeg bi Hrvatska u predstojećoj raspodjeli europskoga kolača trebala dobro proći ne leži u nekoj velikoj ljubavi Bruxellesa prema Zagrebu, nego u činjenici da smo jedna od zemalja koju će koronakriza, zbog velike ovisnosti našega gospodarstva o turizmu, najteže pogoditi. Također, u prilog nam ovoga puta ide i to što smo, nakon Bugarske, najnerazvijenija članica EU, ali i to što smo uoči koronakrize imali višu stopu nezaposlenosti od većine drugih članica.

Ovdje valja naglasiti i kako spomenuti iznosi nisu jedini koje bi Hrvatska trebala dobiti iz 750 milijardi eura teškog fonda EU za saniranje posljedica koronakrize. Naime, iznosi koje je dosad spominjao premijer Andrej Plenković prelaze 10 milijardi eura. Naravno, ne od jednom, već kroz više godina, i u raznim oblicima, kao bespovratnu pomoć, jamstva i kredite s niskim kamatnim stopama.  

EU jednim udarcem pokušava ubiti dvije muhe

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Hrvatska je, dodaje Pribičević, koronakrizom pogođena jednako kao i Irska, sa stanovišta pada gospodarske aktivnosti, ali dobit će puno veću potporu u smislu udjela u nacionalnom dohotku. Više će, ističe naša sugovornica, dobiti jedino Bugarska, no njima je projicirani pad BDP-a zbog pandemije koronakrize ipak manji. 

Dobro je, dodaje Pribičević, i što su za nas ponajprije predviđena bespovratna sredstva, iako ona nisu nenamjenska. Kada je, pak, riječ o bogatijim i razvijenijim članicama, njima su više namijenjene garancijske sheme i povoljni zajmovi. 

Uz to, upozorava Pribičević, visok stupanj ekonomske integracije unutar EU omogućuje da pomoć jednoj zemlji automatski pomaže i drugoj. Pojednostavljeno, rast potražnje u Hrvatskoj povećat će njemački izvoz u Hrvatsku, a vrijedi i obratno. To su indirektni učinci programa oporavka od korona udara na ekonomiju koji se kroji u Bruxellesu. 

Prave posljedice koronakrize osjetit ćemo tek krajem godine pa će pomoć EU biti važna tvrtkama

I Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU, mišljenja je da je financijska pomoć EU Hrvatskoj više nego dobrodošla. Prave posljedice koronakrize, upozorava Vela, ionako će se početi osjećati tek u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju pa će i pomoć Unije biti itekako potrebna poduzetnicima da prežive. 

"Već sada vidimo da je potražnja za zaduženjem za pokrivanje likvidnosti bila velika te da je velik broj malih poduzetnika izuzetno nezadovoljan jer im krediti nisu odobreni, budući da je, između ostaloga, ponestalo novca. Bespovratna sredstva sigurno će biti i jedan od motivatora da poduzetnici koji drže glavu iznad vode ipak odluče pokrenuti investicijski ciklus", napominje Vela za Index.

"Dosadašnja garnitura nije bila uspješna u tim procjenama"

Ipak, Vela upozorava kako iskorištavanje briselske alokacije ovisi ponajprije o dobrom planiranju. Preciznije, ovisi o tome hoće li država znati dobro procijeniti što treba financirati i koje su potrebe poduzetnika. Dosadašnja iskustva tu baš i ne ulijevaju preveliku nadu. 

"Po prvom prijedlogu korona mjera vidimo da dosadašnja garnitura u tim procjenama nije bila uspješna te da su one prilagođene tek nakon značajnijeg pritiska poduzetnika okupljenih oko udruge Glas poduzetnika. Ne pomaže ni činjenica da tehnička vlada najavljuje da će ovo planiranje započeti tek u rujnu, što je, uzevši u obzir nedovoljne kapacitete u strateškom planiranju, nedostatno vrijeme za izradu kvalitetnih i ostvarivih planova", smatra Vela. 

Izbori i tehnička vlada ne pomažu u boljem korištenju novca EU 

Potreba za novcem EU je velika i država si, naglašava naša sugovornica, ne smije dopustiti da ponovno „kiksa“ u korištenju fondova EU.

"Alokacija je velika, a činjenica da sada imamo tehničku vladu i da će se nova formirati tek nakon izbora nepovoljno utječe na ovaj proces, ali potreba za ovim sredstvima je tolika da si država ne smije dopustiti da se ponaša nonšalantno kao dosad s fondovima EU i da novac ne iskoristi", zaključuje Vela.

Za kraj, može se reći i da su iznosi koje će nam dodijeliti u Bruxellesu radi lakšeg oporavka od korona udara na naše gospodarstvo možda i najbolja potvrda da se Hrvatskoj članstvo u EU isplati. I kriteriji raspodjele novca, slažu se ekonomisti, idu u prilog Hrvatskoj jer u obzir uzimaju ne samo štetu koju joj je koronakriza nanijela, nego i njenu nerazvijenost i relativno siromaštvo u odnosu na druge članice.

Ipak, samo korištenje novca na kraju je na samoj Hrvatskoj jer o njoj i njenim vlastima ovisi kako će ga upotrijebiti i koliko će sredstava povući. Upravo je to jedan od izazova za novu vladu koja neće imati puno vremena za pripreme za novu financijsku infuziju Bruxellesa.