AMERIGO Vespucci (9. ožujka 1454. – 22. veljače 1512.) bio je talijanski istraživač, pomorac i kartograf, koji je igrao ključnu ulogu u razumijevanju Novog svijeta tijekom Doba otkrića. Iako nije bio prvi Europljanin koji je stigao do Amerike – tu čast nosi Kristofor Kolumbo – Vespucci je zaslužan za prepoznavanje da su novootkrivene zemlje zaseban kontinent, a ne dio Azije, kako je Kolumbo vjerovao.

Njegovo ime postalo je sinonim za Ameriku zahvaljujući kartografskoj tradiciji i popularizaciji njegovih putovanja.

Rani život i počeci

Amerigo Vespucci rođen je u Firenci, u tadašnjoj Firentinskoj Republici, u uglednoj trgovačkoj obitelji. Njegov otac Nastagio Vespucci bio je notar, dok je stric Giorgio Antonio Vespucci bio učenjak, koji je mladog Ameriga podučavao znanost, matematiku i navigaciju.

Obrazovanje mu je omogućilo da se zaposli u trgovačkoj kući Medici, jednoj od najmoćnijih obitelji u Italiji. Godine 1491. preselio se u Sevillu, gdje je radio za trgovačke tvrtke koje su opskrbljivale ekspedicije preko Atlantika, uključujući one Kristofora Kolumba.

Vespucci nije bio samo trgovac, njegovo zanimanje za geografiju i astronomiju potaknulo ga je da se pridruži pomorskim ekspedicijama. Iako točni datumi i broj njegovih putovanja ostaju predmet rasprave među povjesničarima, smatra se da je sudjelovao u najmanje dva, a možda i četiri putovanja između 1499. i 1504. godine, uglavnom pod španjolskom i portugalskom zastavom.

Putovanja i otkrića

Vespuccijeva prva zabilježena ekspedicija započela je 1499. godine pod zapovjedništvom Alonsa de Ojede, a cilj joj je bio istraživanje obale današnje Južne Amerike. Tijekom tog putovanja dosegnuli su obalu današnje Venezuele i Brazila.

Drugo značajno putovanje, pod portugalskom zastavom 1501.–1502., odvelo ga je duž brazilske obale sve do blizine Rta Horn, na krajnjem jugu Južne Amerike. Vespucci je bio impresioniran veličinom zemlje koju je vidio i počeo je shvaćati da to nije istočna obala Azije, već nepoznati kontinent.

Za razliku od Kolumba, koji je do smrti 1506. vjerovao da je otkrio put do Indije, Vespucci je u svojim pismima tvrdio da su ove zemlje Novi svijet (Mundus Novus), odvojen od Azije Tihim oceanom. Njegova pisma, posebice ono objavljeno 1503. pod naslovom Mundus Novus, proširila su se diljem Europe i popularizirala ideju o novom kontinentu.

Zašto Amerika nosi Vespuccijevo ime?

Ime "Amerika" prvi je put upotrijebio njemački kartograf Martin Waldseemüller na svojoj karti svijeta iz 1507. godine Universalis Cosmographia. Waldseemüller je bio pod utjecajem Vespuccijevih pisama, koja su sugerirala da je Novi svijet zaseban kontinent.

U čast Vespuccija nazvao je južni dio tog kontinenta "America", koristeći latiniziranu verziju njegova imena (Americus Vespucius). U bilješci uz kartu Waldseemüller je objasnio: "Sada su ti dijelovi svijeta istraženi, a četvrti dio otkrio je Americus Vespucius, stoga ga zovem Amerika."

Zašto nije "Kolumbija"? Kristofor Kolumbo, koji je stigao do Kariba 1492., nikad nije shvatio puni značaj svog otkrića i inzistirao je na tome da je pronašao Aziju.

Njegova pisma i izvještaji nisu imali isti publicitet kao Vespuccijeva, koja su bila živopisna i široko distribuirana. Osim toga, u vrijeme izrade Waldseemüllerove karte Kolumbo (umro 1506.) više nije bio u središtu pažnje, dok je Vespucci, koji je još bio živ i aktivan, postao poznat kao ključni tumač Novog svijeta.

Waldseemüllerova karta brzo je postala popularna, a ime Amerika proširilo se na cijeli kontinent, uključujući Sjevernu Ameriku, unatoč tome što je Vespucci istraživao uglavnom južne dijelove. Kasnije je Waldseemüller pokušao promijeniti naziv u Terra Ignota (Nepoznata zemlja), ali ime Amerika već se ukorijenilo u europskoj svijesti.

Kasniji život i nasljeđe

Nakon svojih putovanja Vespucci se vratio u Sevillu, gdje je 1505. dobio španjolsko državljanstvo i postao pilot-major (glavni navigator) u Casa de Contrataciónu, instituciji zaduženoj za španjolske prekomorske ekspedicije.

Na tom položaju pomagao je u planiranju ekspedicija i izradi karata sve do svoje smrti 22. veljače 1512. od malarije. Pokopan je u Sevilli, no točno mjesto njegova groba nije poznato.

Vespuccijevo nasljeđe nije samo u imenu Amerike već i u njegovom doprinosu geografskom razumijevanju svijeta. Dok Kolumbo zaslužuje priznanje za otvaranje puta prema Americi, Vespucci je bio taj koji je pomogao Europi shvatiti što je zapravo otkriveno. Ironija je da ni jedan ni drugi nisu bili svjesni punog značaja svojih djela – Kolumbo je umro misleći da je stigao u Aziju, a Vespucci nije znao da će njegovo ime postati vječno povezano s novim kontinentom.

Dakle, Amerika se zove po Vespucciju zbog slučajnog spleta povijesnih okolnosti: njegovih uvjerljivih opisa, Waldseemüllerove odluke i popularnosti koja je uslijedila. Kolumbo, iako pionir, ostao je bez te časti jer njegova vizija nije odgovarala stvarnosti koju je Vespucci bolje protumačio.