HRVATSKI zavod za zapošljavanje ima više od 1500 zaposlenih i na administraciju troši preko 200 milijuna kuna.

Vrijeme ga je pregazilo, a broj zaposlenih u HZZ-u raste

Iako ga je na neki način pregazilo vrijeme jer su njegovu osnovnu ulogu - posredovanje u zapošljavanju - preuzeli razni privatni servisi putem kojih radnici traže posao, a firme radnike, broj zaposlenih u HZZ-u raste. Samo u razdoblju od 2013. do 2017. broj zaposlenih u toj instituciji narastao je za 255 ljudi.

Zavod se sastoji od Središnjeg ureda, pet regionalnih ureda, 17 područnih ureda i 99 ispostava. Od organizacijskih jedinica imaju Ured ravnatelja, Sektor za tržište rada i politike zapošljavanja, Sektor za financijsko upravljanje, Sektor za pravne poslove, Sektor za analitiku i informatiku te samostalne odjele.

Prema godišnjem izvješću za 2017., u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dana 31. prosinca te godine bila su zaposlena ukupno 1564 radnika. Za usporedbu, 2013. godine imali su 1309 radnika.

Od ukupnoga broja radnika, 1308 ili 83,6 % zaposleno je u regionalnim i područnim uredima, a 256 ili 16,4 % u Središnjem uredu. Najveći broj radnika imaju regionalni uredi Zagreb (222), Split (149), Osijek (115) i Rijeka (76), tako da je 35,9 % od ukupnoga broja radnika Zavoda zaposleno u navedenim uredima.

HZZ porezne obveznike, kada zbrojimo troškove zaposlenih i materijalne troškove, košta preko 200 milijuna kuna.

Rashodi za zaposlene Zavoda 2017. iznosili su 170.777.652 kune, što čini 7,88 % ukupnih rashoda. Za usporedbu, rashodi za zaposlene 2013. godine iznosili su 121.874.672 ili 6,1 posto od ukupnih rashoda, što je porast od gotovo 50 milijuna kuna u samo četiri godine.

Broj zaposlenih u HZZ-u u samo četiri godine porastao za 255, a njihovi troškovi za 50 milijuna kuna

Plaće i naknade radnika Zavoda isplaćuju se u skladu s Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivnim ugovorom za Hrvatski zavod za zapošljavanje i ostalim propisima kojima se uređuju materijalna prava zaposlenika u javnim službama. Dio rashoda za zaposlene u iznosu 15.723.819 kuna financiran je iz projekata u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali i iz drugih projekata u kojima je sudjelovao Zavod.

Materijalni rashodi ostvareni su u iznosu od 43.915.893 kune, što čini 2,03 % ukupnih rashoda. Od tog iznosa 40.030.607 kuna (91,15 %) financirano je iz sredstava državnog proračuna, 154.079 kuna iz sredstava pomoći i donacija za održavanje sajmova poslova, 617.891 kuna za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 139.094 kune iz vlastitih prihoda te 2.974.222 kune kroz projekte u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali i drugih projekata EU-a. Financijski rashodi Zavoda ostvareni su u iznosu od 1.567.281 kunu što čini 0,07 % ukupnih rashoda.

Preko HZZ-a idu isplate naknada nezaposlenima, tako da kroz njega prolazi veliki novac i to su im ujedno i najveći rashodi. Ukupni rashodi za 2017. godinu iznosili su 2.168.293.609 kuna. Rashodi za prava za vrijeme nezaposlenosti iznosili su 1.338.566.555 kuna, što čini 61,73 % ukupnih rashoda.

Redovna i jednokratna novčana naknada te jednokratna novčana pomoć iznosile su 845.738.354 kune. Naknade korisnicima mjera aktivne politike zapošljavanja ostvarene su u iznosu od 492.828.200 kuna.

Od ukupno navedenog iznosa 1.194.911.054 kune financirano je iz državnog proračuna, dok je 143.655.501 kuna financirano iz projekata Europskog socijalnog fonda.

HUP: Kandidati koje HZZ šalje često i ne dođu na razgovor

Iz perspektive poslodavaca najveći problem kod HZZ-a je to što je primjetan broj onih koji su prijavljeni kao nezaposleni samo radi ostvarivanja prava, a nisu zaista zainteresirani za posao. Hrvatska udruga poslodavaca kaže da se često događa da kandidat za posao koji je poslan iz HZZ-a na razgovor i ne dođe.

''HZZ vodi evidenciju nezaposlenih. No u bazi su evidentirani svi nezaposleni koji se u HZZ prijave, dakle i oni koji se prijave samo u svrhu ostvarivanja benefita, a bez stvarne namjere pronalaženja zaposlenja. Poslodavcima se često događa da od kandidata za posao koji im pošalje HZZ veliki broj se uopće i ne javi poslodavcu i ne dođe na razgovor za posao ili odbije posao.

HZZ bi morao uspostaviti kontrolu odnosno probir onih prijavitelja u evidenciju nezaposlenih koji su stvarno raspoloživi za zapošljavanje od onih koji se prijavljuju u evidenciju samo u svrhu ostvarivanja naknada za nezaposlene i drugih naknada temeljem statusa nezaposlenosti. Tako bismo imali realniji broj raspoložive radne snage na tržištu, a što bi onda svakako bio i bolji pokazatelj potrebe za stranim radnicima'', zaključuju iz HUP-a.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.