UKRAJINSKI predsjednik Zelenski iz drugog pokušaja uspio je smijeniti ministra obrane Oleksija Reznikova. Reznikov je 4. rujna poslao pismo ostavke ukrajinskom parlamentu Vrhovna Rada koji ga je dan poslije prihvatio. Dva dana poslije Vrhovna Rada je izglasala novog ministra obrane Rustema Umerova.

Reznikov je morao otići jer se nije umio nositi s korupcijom koja vlada unutar ukrajinskog ministarstva obrane. Iako treba istaknuti da je korupcija u Ukrajini sveprisutna i nije problem samo ministarstva obrane. U siječnju ove godine ostavku je podnio zamjenik predstojnika ureda Zelenskog Kirilo Timošenko. U istom „paketu” tada je ostavku podnio i zamjenik ministra obrane Vjačeslav Šapovalov te zamjenik državnog odvjetnika Oleksij Simonenko. Ostavku nije stigao podnijeti zamjenik ministra za regionalni razvoj Vasil Loznki već je uhićen pod sumnjom da je primio 400 tisuća dolara mita za uvoz generatora u rujnu 2022. Svi su oni smijenjeni zbog umiješanosti u korupciju.

U svibnju ove godine uhićen je predsjednik Vrhovnog suda Ukrajine Vsevolod Kniazev. Optužen je da je organizirao zločinačku skupinu sudaca Vrhovnog suda u svrhu primanja mita u ukupnoj vrijednosti 2.5 milijuna eura.

Istog mjeseca uhićen je sad već bivši gradonačelnik Odese Henadi Truhanov. Truhanova ne terete da je primao mito, već da je pronevjerio nešto više od 2.5 milijuna eura.

Korupcija se proširila cijelim društvom

Korupcija u Ukrajini nije samo u političkom vrhu, već se kao paukova mreža raširila cijelim društvom. U srpnju ove godine uhićen je pukovnik Jevgenij Borisov, koji je donedavno bio glavna osoba za novačenje i mobilizaciju u regiji Odesi. Borisov je priveden nakon što su ukrajinski novinari otkrili da je dotični na majčino ime kupio vilu u Španjolskoj vrijednu četiri milijuna eura.

Potom su uslijedila mnoga uhićenja povjerenika za mobilizaciju i novačenje (povjerenik za Kijev uhićen je na ulici 5. kolovoza). Na kraju je predsjednik Zelenski smijenio doslovno sve povjerenike (i navodno ih poslao na bojište).

Ukrajinski mediji su otkrili da je cijena trajnog ispisa iz vojne evidencije i dobivanje krivotvorenih dokumenata koji osiguravaju izlaz iz Ukrajine bila 10 tisuća eura. S obzirom na to da je Borisov uspio kupiti vilu vrijednu 4 milijuna eura, očigledno se jako puno Ukrajinaca odlučilo tako izbjeći vojnu obvezu.

Stoga čudi da je u nastupnom govoru pred Vrhovnom Radom novi ministar obrane više govorio o mjerama koje bi trebale osigurati novi priljev vojnika u ukrajinsku vojsku nego o borbi protiv korupcije. Predsjednik Zelenski je 7. rujna službeno predstavio novog ministra obrane i od njega zatražio velike promjene u ministarstvu.

Temeljna revizija

Zanimljivo je, barem kako javljaju ukrajinski mediji, da ni Zelenski u govoru baš nije odveć inzistirao na borbi protiv korupcije. Ponajviše se bavio poboljšanjem potpore koje ministarstvo daje borcima na bojištu. S obzirom na to da je Reznikov otišao jer ga se optuživalo da nije bio sposoban obuzdati korupciju, očekivalo bi se da će nova zadaća novog ministra biti baš to. Po javnim istupima Zelenskog i Umerova očigledno nije.

Od korupcije puno im je važnije provesti reviziju i digitalizaciju spiskova vojnih obveznika. Napraviti temeljnu reviziju svih liječničkih rješenja kojima su se ukrajinski vojni obveznici izvlačili od novačenja i mobilizacije. Ima najava da uskoro ni upis na fakultet više neće osiguravati izbjegavanje novačenja. Uostalom, javna je tajna da se u Varšavi i sjeveroistočnim dijelovima Poljske nalaze deseci tisuća ukrajinskih „studenata” koji tako izbjegavaju vojnu obvezu.

Bivši ministar Reznikov odradio je divovski posao oko privlačenja zapadne vojne pomoći. Nije tajna da se Reznikov puno ugodnije osjećao u društvu kolega ministara nego na zasjedanjima vlastite vlade. Zelenski i Reznikov odavno su se politički razišli pa ga je Zelenski pokušao smijeniti početkom ove godine.

Međutim, kao nasljednika odabrao je šefa vojne obavještajne službe Kirila Budanova (kojeg je Zelenski 7. rujna unaprijedio u čin general pukovnika). S obzirom na to da se Budanov nije htio odreći čina, Velika Rada je čak promijenila zakon i omogućila da aktivni časnici postanu ministri obrane. Na kraju je intervenirao Zapad, kojem se sve to nije nimalo sviđalo, i pokušaj je propao. U međuvremenu Budanov je nastavio intenzivno istupati u javnosti i postojano graditi temelje za svoju buduću političku karijeru.

Umjesto generala - političar

Ovog puta Zelenski se bolje pripremio i umjesto generala odabrao političara s do sada ne baš značajnom političkom karijerom. Po svemu sudeći najvažnija politička odlika Rustema Umerova je što je podrijetlom Tatar s Krima i jedan od rijetkih krimskih Tatara koji se priklonio Kijevu, a ne Moskvi. Zbog toga njegovo imenovanje na mjesto ministra obrane unutar Ukrajine i Rusije ima snažno simbolično značenje. 

Hoće li Umerov biti bolji ministar od Reznikova? U odnosima sa zapadnim kolegama sigurno neće, a upravo je vojna pomoć ono što drži Ukrajinu „iznad vode”. Naravno da se smjenom Reznikova vojna pomoć neće prekinuti. Međutim, Zelenski je tom smjenom pokidao mnoge čvrste osobne veze koje je Reznikov uspostavio, a koje su vrlo često važnije od diplomatskih.

Da bi imenovanje Umerova imalo ikakvog smisla, morao bi od prvog dana krenuti u borbu protiv korupcije. Te bi stoga trebalo očekivati navalu vijesti o novim privođenjima u ukrajinskom ministarstvu obrane. I smjenama. A kako se „riba čisti od glave”, tako bi privođenja i smjene trebale krenuti od vrha prema dolje. U protivnom smjena Reznikova neće imati smisla osim osobnog obračuna Zelenskog s njime.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda 5. srpnja je za nacionalnu radioteleviziju LRT dao intervju u kojem je, između ostalog, izjavio da razmjeri korupcije u Ukrajini sve više utječu na spremnost Zapada da nastavi slati oružje i streljivo Kijevu. Nauseda je to opravda činjenicom da su sve države Zapada demokracije te da zbog toga tamošnji političari moraju slušati javno mnijenje. Neprekidni korupcijski skandali, po mišljenju Nauseda, smanjuju volju zapadnih birača za nastavak slanja desetaka milijardi dolara i eura Ukrajini.

I europski veleposlanik u Ukrajini Matti Maasikas u intervjuu danom 7. rujna za European Pravda istaknuo je kao uvjet za ulazak Ukrajine u Europsku uniju još jaču borbu protiv korupcije. U tradiciji najboljih diplomatskih uzusa Maaskias je nahvalio dosadašnje napore, ali je i rekao da će ukrajinska politička elita morati učiniti puno više. Drugim riječima, zapadna politička elita još uvijek nije zadovoljna protukorupcijskim postignućima Kijeva.