PRED posjet premijera Ive Sanadera Beogradu, mnogi mediji u Srbiji posvećuju velik dio svog prostora za, kako kažu, novu stranicu u suradnji dvije zemlje. Današnje izdanje beogradske Politike u svojoj opširnoj analizi odnosa Hrvatske i Srbije u posljednjih deset godina pokušalo je nabrojati sva otvorena pitanja između ove dvije zemlje, ali i mnoge zajedničke stavove koje danas dijele službeni Beograd i Zagreb.

Trka za lidersku poziciju u regiji

"Dvije zemlje, koje mnogi opisuju kao ključne potencijalne partneri u regiji, neprekidno se nadmeću za lidersku poziciju, a imaju i različite poglede na situaciju u Bosni i Hercegovini. Srbija je čvrsto na pozicijama Daytonskog sporazuma, a Hrvatska bi mogla prihvatiti i njegovu reviziju. Ali vanjsko-političke okolnosti, odnosno činjenica da obje teže prema europskim integracijama, tjeraju ih na ubrzano popravljanje odnosa", stoji na početku analize beogradske Politike uz ogradu kako počinje nova era odnosa dviju zemalja, ali "bez iluzija da će problemi biti riješeni brzo i lako".

Bivši veleposlanik u Hrvatskoj i predsjednik Foruma za međunarodne odnose Europskog pokreta u Srbiji Milan Simurdić uvjeren je kako će se odnosi dviju zemalja kretati između emocija i interesa dok se dosadašnji odnosi mogu okarakterizirati kao oni između "suradnje i nesporazuma".

Oni Ovčaru, mi Glavaša i Loru

"Priznavanjem Kosova i hrvatskom tužbom pred Međunarodnim sudom pravde na svjetlo dana izašli su svi problemi u vezi s prošlošću, a to je raspad zajedničke države i rat. Ostaje, međutim, da se u zajedničkom europskom i euroatlantskom okviru traže adekvatna rješenja”, ističe Simurdić za Politiku dodajući kako su značajni koraci napravljeni suđenjem za Ovčaru u Beogradu dok se u Hrvatskoj sudi Glavašu i za slučaj "Lora".

"Hrvatska strana želi amortizirati negativne posljedice blokade s kojom su suočeni kada je riječ o Sloveniji. Hrvatski premijer Ivo Sanader kaže da se Zagreb, kada je riječ o pograničnim problemima sa susjedima, neće ponašati na način na koji se ponaša Slovenija prema Hrvatskoj. Ta izjava je važna, ali treba joj kako bi izdržala test vremena. Srbija i Hrvatska nisu do kraja riješile spor samo na granici na Dunavu. Usvojen je protokol o principima razgraničenja i razmijenjene su inicijalne karte s linijama razgraničenja koje su dijametralno suprotne", stoji u analizi Politike u kojem se naglašava kako je suština spora da Hrvatska inzistira isključivo na katastarskim granicama, a Srbija smatra da Dunav kao ključna europska međunarodna rijeka treba da bude granica sredinom vodenog toka.

Francuska i Njemačka

"Mislim da je od ogromne važnosti pitanje jedne vrste sporazuma o zajedničkoj europskoj perspektivi, kojim bi se dvije zemlje – koje po mojem mišljenju predstavljaju na jugoistoku Europe ono što su Francuska i Njemačka predstavljale u Europi – dogovorile o suradnji u svim onim pitanjima u kojima je ona objektivno neophodna", kazao je, pak, Milorad Pupovac predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća i lider SSDS-a u kratkom razgovoru za Politiku najavljujući Sanaderov posjet Beogradu dodajući da bi dvije zemlje trebale riješiti problem izbjeglica.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose Skupštine Srbije Dragoljub Mićunović koji je nedavno bio u službenom posjetu Zagrebu također se slaže kako je riječ o novoj eri odnosa dvije zemlje u kojoj će se rješavati mnoga otvorena pitanja.

"Što se tiče tužbe za genocid, pred Međunarodnim sudom pravde, ona je urađena kao ustupak javnom mišljenju, a analitičari u Hrvatskoj uviđaju da ne može uspjeti. Ali sada je teško bilo kome da vrati stvar nazad”, rekao je Mićunović.

M.M.
Foto: Fotomontaža (AFP/Index)