U VREMENU kada većina mladih i obrazovanih ljudi odlazi sa sela u gradove kako bi se fokusirala na svoju karijeru, prava je rijetkost naići na one koji ipak odluče ostati na selu i uz redovan posao baviti se poljoprivredom. Baš su to odlučili mladi supružnici Ana i Tihomir iz Velike Gorice.
Ana Sever Feljan i Tihomir Feljan stoje iza OPG-a Anin slatki vrt - Tihomir je magistar politologije, Ana je završila turistički menadžment i ima svoj obrt, a kada završe s obavezama na poslu, oboje su posvećeni uzgoju batata, kojeg uzgajaju i prodaju u mjestu Kuče blizu Velike Gorice.
Njihov OPG prepoznatljiv je po uzgoju batata, a sve je krenulo prije nekoliko godina, kada su Ana i Tihomir preko prijatelja nabavili desetak sadnica. Posadili su ih, a nakon berbe svi su jako brzo završili u finim jelima.
Započeli s batatom, a u poljoprivredi su još od malih nogu
"Iduće smo godine kupili malo više sadnica, a kroz razgovor s prijateljima i poznanicima uvidjeli smo da postoji veliki interes za batatom, svi su ga željeli probati te su nam govorili da naredne godine posadimo pokoju sadnicu i za njih. Godinu kasnije smo s par desetaka prešli na par stotina sadnica, nakon toga i na par tisuća, a zatim smo otvorili i OPG Anin slatki vrt te smo krenuli s prodajom batata", ispričala nam je Ana.
Osim batata, sade i drugo povrće - i kod kuće i kod Aninih roditelja imaju vrtove u kojima se mogu pronaći tikvice, salate, paprike, krastavci, a Ana nam je otkrila da svake godine posade i desetak vrsta rajčica u raznim bojama, oblicima i veličinama.
"Većinu sadnica za vrt pokušavamo pripremiti sami, a uvijek nas veseli kada pronađemo, otkrijemo ili za poklon dobijemo sjeme ili sadnicu nečega što baš nije uobičajeno za naše područje, a što može jako dobro uspjeti. Uostalom, tako je i krenula priča s prvih par sadnica batata", istaknula je Ana.
Iako je njihova priča s batatom, OPG-om i bavljenjem poljoprivredom aktualna unazad par godina, njihova je poljoprivredna priča započela još od malih nogu jer su i Ana i Tihomir odrastali na selu.
"Kroz odrastanje na selu, kroz pomoć roditeljima, bakama i djedovima u vrtu, šumi i polju upijali smo prva znanja o tome što se i kako radi, kako se poštuje zemlja koja nas hrani i daje nam život. Međutim, nekako smo se nesvjesno kroz odrastanje, obrazovanje i posao odmaknuli od tih seoskih korijena. Srećom, kako smo odrastali, tako je ljubav prema prirodi ponovo počela puštati sve jače i dublje korijenje", rekla nam je Ana.
Žele proizvoditi hranu za sebe jer žele znati što jedu
S obzirom na to da živimo u svijetu u kojemu nas okružuje sve više hrane sumnjivog porijekla i upitne kvalitete te energetske vrijednosti, sve se više mijenja svijest i ljudi sve više paze što će biti na njihovom tanjuru. Ono što jedemo utječe na nas, naše zdravlje, raspoloženje, pa i izgled, a upravo su zato Ana i njezin suprug odlučili proizvoditi svoju hranu.
"Mi smo se odlučili što više hrane proizvoditi za sebe jer želimo znati što jedemo. Na taj način se pobrinemo ne samo za to da mi jedemo zdravo već da i naše obitelji, naši prijatelj i poznanici također jedu zdravo", istaknula je Ana.
Rad u vrtu, rekla nam je Ana, preporučila bi svakome, jer ima toliko prednosti - provodeći vrijeme na polju, dobivate i odličnu zamjenu za teretanu ili solarij, a uz to, u polju se čovjek makne od televizije, interneta, mobitela.
"Rad u vrtu ili na polju čovjeka će sigurno učiniti fizički i mentalno zdravijim i jačim. Jer gledati onu krhku biljčicu kako se bori i iz dana u dan izrasta u nešto veliko i predivno nam svima šalje poruku da i mi možemo biti isti kao i ta biljka. Također, za nas koji se iz dana u dan brinemo za tu biljku i pazimo da joj ništa ne nedostaje, nema veće nagrade od one kada otkopamo zemlju i ugledamo nešto što je vrijedilo truda i vremena koji je uložen u prethodnim mjesecima", istaknula je Ana.
"Krenite s par sadnica, dovoljna je i mala tegla"
Prvi savjet koji bi Ana i njezin suprug dali drugima je da probaju naučiti sami sebi proizvesti hranu - svakom bi početniku savjetovali da krenu s par sadnica nečega što vole jesti, što im je zanimljivo, nečega zbog čega će s veseljem ići na vrt ili u polje.
"Ako imate zemlje i alat koji su možda koristili članovi vaše obitelji za bavljenje poljoprivredom ili pak imate dobrog susjeda koji će vam pomoći u tome - probajte! Mi smo krenuli s tek par sadnica i dvije motike i puno smo toga radili krivo i nismo niti sanjali da ćemo dvije godine nakon toga imati OPG", istaknula je Ana u razgovoru za Index Food i dodala da vam za to ne trebaju ni ogromne površine zemlje niti prevelika znanja.
"Dovoljna je i mala tegla i čovjek može ubirati plodove svoga rada. Uzgoj par sadnica cherry rajčica nam zvuči kao nešto za što bi mogao poslužiti svaki balkon na nekoj zgradi", dodala je.
Što sve rade od batata?
Ana nam je otkrila da se s batatom može napraviti zaista svašta - mlade listove i izdanke možete, kaže ona, pripremiti kao i špinat, a sušeno lišće batata možete iskoristiti za pripremu čaja. Dodala je i da ne postoji jelo u koje ga se ne može staviti, od njega se mogu napraviti pire, juhe, umaci za tjesteninu, a jedna pomalo neočekivana osobina batata je ta što je odličan za pripremu slastica.
"Jedan od naših favorita su svakako kremšnite od ljubičastog batata koje prije svega privlače svojom bojom te su postale jedna od omiljenih slastica u krugu naše obitelji i prijatelja, a preporuka je i da se (kada god je to moguće) batat jede s korom jer kora batata sadrži korisna dijetalna vlakna", istaknula je Ana i podijelila svoj recept za kremšnite s batatom.
Za ovaj će vam recept biti potrebno:
- jedan paket lisnatog tijesta
- 600 g batata
- dvije vrećice praška za puding od vanilije
- 650 ml vrhnja za šlag (slatkog vrhnja)
Za početak, lisnato tijesto razvaljajte i pecite dvije kore za kremšnite na limu okrenutom naopačke.
Dok se peče, skuhajte ljubičasti ili narančasti batat s korom, ohladite ga, ogulite, a zatim štapnim mikserom usitnite u glatku smjesu. Skuhajte i dva pudinga od vanilije prema uputama na pakiranju, a kada je puding pri kraju, dodajte mu pire od batata i još kratko prokuhajte da se sjedini.
U ohlađenu smjesu dodajte 250 ml šlaga i još jednom prođite štapnim mikserom kako se ne bi napravile grudice. Kremu izlijte na pečenu koru od lisnatog tijesta, na nju dodajte 400 ml šlaga i poklopite drugom korom lisnatog tijesta. Pospite šećerom u prahu.
>> Dominik je prije tri godine preuzeo OPG od roditelja i danas, s 27, rastura
>> Pričali smo s Boženom, slastičarkom i vlasnicom OPG-a čije masline osvajaju nagrade
>> Upoznajte simpatičnu obitelj koja se krije iza OPG-a HAHA
>> Od šume do staklenke: Kako je žumberački OPG razvio namaz od kestena