Izvješće: Rasne nejednakosti u EU ne ispravljaju se ignoriranjem naslijeđa ropstva

Foto: EPA

Rasne nejednakosti u nekim europskim zemljama ne mogu se ispraviti ako se ignoriraju nasljeđa kolonijalizma i ropstva, objavljeno je danas u izvješću mreže antirasističkih skupina na razini Europske unije.

Izvješće "Istočni grijeh Europe" je analiziralo politike šest bivših kolonijalnih sila - Belgije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Portugala i Španjolske.

"Prateći povijesne putanje kolonizacije, ropstva i lošeg postupanja Europe, postaje očigledno da su ti duboko ukorijenjeni sustavi ostavili dugotrajan učinak na socioekonomski krajolik Europe", tvrdi se u izvješću te se dodaje da se mnogi ljudi i dalje suočavaju s rasnom diskriminacijom u obrazovanju, pri zapošljavanju, socijalnim i financijskih uslugama.

"U Nizozemskoj je ropstvo bio unosan posao"

Europska mreža protiv rasizma, koja djeluje iz Bruxellesa, rekla je da su politike i eksploatacija sirovina i rada doprinijele gospodarskom rastu bivših kolonijalnih sila, a crncima zapriječile pristup bogatstvu.

U Nizozemskoj, koja je prisilno prevezla više od pola milijuna Afrikanaca preko Atlantika, ropstvo je bilo unosan posao. Djelatnosti vezane za ropstvo su do 1770. činile 5.2 posto zemljinog BDP-a, prema izvješću.

U Portugalu, koji je transportirao gotovo šest milijuna Afrikanaca, više od bilo koje druge europske zemlje, gospodarstvo je u velikoj mjeri ovisilo o ropstvu oko 1800.

"U Francuskoj stopa siromaštva za osobe afričkog porijekla iznosi više nego dvostruko od ljudi europskog porijekla"

U Francuskoj, stopa siromaštva za ljude afričkog porijekla iznosi 39,5 posto, više nego dvostruko od ljudi europskog porijekla. Jaz u plaćama postoji i drugdje. Rasizam i diskriminacija se također manifestiraju prilikom odobravanja kredita ili financijskog profiliranja banaka, utvrdilo je izvješće.

Europska mreža protiv rasizma je među ostalim pozvala na obavezne antirasističke seminare za financijske i bankarske institucije te za one odgovorne za dizajniranje i implementaciju socijalnih politika.

"Razumijevanje kolonijalne ostavštine je ključno za stvaranje politika koje će se uhvatiti u koštac s povijesnim nepravdama", stoji u izvješću.

Kontroverzno pitanje plaćanja reparacija

Izvješće je također reklo da bi bilo kakve odštete zbog ropstva i kolonijalizma trebale priznati izravnu vezu između trenutnih gospodarskih uvjeta i bivše kolonijalne eksploatacije. Školski kurikulumi bi također trebali podizati svijest o tome.

Veoma kontroverzno pitanje plaćanja reparacija kako bi se ispravile povijesne nepravde postoji odavno, no u posljednje vrijeme raste interes za njim, pri čemu su određene institucije poput Engleske crkve i nekih država priznale svoju prošlost.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.