Najpoznatija žena iz Prvog svjetskog rata rodila se 1876. godine u Leeuwardenu u Nizozemskoj. Mata Hari tijekom svog života bila je plesačica, a na kraju i dvostruka špijunka, zbog čega je izgubila život. Strijeljana je 1916. godine u Parizu.
Rodila se kao Margaretha Geertruida Zelle u dobrostojećoj nizozemskoj obitelji. Otac joj je bio vlasnik trgovine šeširima, a kupovao je dionice u naftnoj industriji na kojima je doista zaradio, tako da su Margaretha i njen brat imali vrlo raskošno djetinjstvo. Međutim otac je izgubio bogatstvo kada je Mata Hari imala 13 godina, a roditelji su se uskoro razveli. Tada je počela živjeti kod svog kuma i pohađati školu za nastavnike.
U dvadesetima je htjela brak i obiteljski život
Kada joj je bilo 18 godina, javila se na oglas gospodina Rudolfa MacLeoda, visokog časnika nizozemske vojske koji je tražio ženu. Margaretha i Rudolf u početku su se dobro slagali, oženili su se te imali dvoje djece.
Ali već nakon nekoliko godina Rudolf se pokazao nasilnim muškarcem i alkoholičarem, a i brzo je počeo ulaziti u odnose s drugim ženama. Margaretha je mir pronašla u plesu, pa se uključila u plesnu skupinu, gdje se navodno preporodila. Tamo je i počela koristiti ime Mata Hari, što na malajskom jeziku označava Sunce, odnosno u doslovnom prijevodu "oko dana".
Iako su se nakratko pomirili, Hari i Rudi nisu uspjeli izgraditi zajednički život te su se 1902. godine razveli. Njihov razvod ubrzala je smrt njihovog dvogodišnjeg sina. Kći Jeanne je nakon razvoda završila kod oca. Margaretha nije bila zadovoljna ishodom, no ipak je priznala da je oduvijek bio dobar otac Jeanne pa je popustila.
Mata Hari u tridesetima - plesačica poznata javnosti, željna dobre avanture
Nakon propale obiteljske priče Margaretha se posvetila plesu te postala cirkuska jahačica pod imenom Lady MacLeod. Pored toga, pozirala je kao model te postajala sve popularnija i poznatija.
U tom periodu ljubovala je s raznim muškarcima, od kojih su neki bili uvaženi članovi nizozemskog društva. O njoj se šaputalo da je neka indonezijska princeza ili kći bogatog trgovca začinima. Premda je bila Nizozemka, prihvatila je što ljudi pričaju te i sama izmišljala da je stigla iz nekog nepoznatog indonezijskog otoka i da je princeza.
Neki kažu da je upravo ona popularizirala erotski ples po francuskim klubovima te ga podigla iz pukog undergrounda pa tako otvorila karijeru mnogim budućim plesačicama po francuskim salonima u međuratnom razdoblju.
1915. nastupila je u posljednjoj predstavi. Bila je poznata po svojoj senzualnosti i ljepoti puno više nego kao uvažena glumica, pa su je, kada ju je ljepota napustila, napustili i suradnici. Ipak, tijekom karijere družila se s mnogim političarima koji su joj kasnije dali dobru ponudu.
Opasna igra u četrdesetima - Mata Hari postaje špijun
Premda je svoju karijeru kao glumica završila, Mata Hari bila je sretna jer je pronašla ljubav svog života. Radilo se o dvadesettrogodišnjem ruskom pilotu po imenu Vadim Maslov, koji je radio za francusku vojsku.
Kada je bio ranjen u ratu, Mata Hari ga je htjela posjetiti, no protokoli to nisu dopuštali. Međutim ubrzo su joj stigli predstavnici francuske vlade i ponudili joj milijun franaka ako zavede najstarijeg sina njemačkog kaisera Vilima II. Mata Hari pristala je na ponudu, znajući da s tim novcem može biti osigurana do kraja života.
1916. godine u Madridu se sastala s njemačkim vojnim atašeom kako bi podijelila francuske planove s Njemačkom u zamjenu za opet ogromnu količinu novaca. Ostaje nejasno je li taj sastanak ugovoren kako bi postala dvostruki špijun ili je tim putem htjela dogovoriti sastanak sa sinom kaisera.
U svakom slučaju, par mjeseci kasnije isti ataše poslao je kodiranu poruku u Berlin o špijunu H-21, čija je biografija odgovarala Mata Hari. Francuzi su presreli poruku i dešifrirali je te zaključili da je Mata Hari dvostruki špijun.
Treba uzeti u obzir da je 1917. godina kada su priče o špijunima bile svakodnevne. Činjenica da je Mata Hari zavodila muškarce na visokim pozicijama u francuskoj i njemačkoj vojsci nije joj pomogla, a sumnja na nju pala je i prije krivičnog telegrama koji su presrele francuske vlasti.
Suđenje je izazvalo veliku medijsku pozornost. Poznata pariška kurtizana bila je tema gotovo svakog razgovora tjednima. Premda je protiv nje pronađeno malo dokaza, francuski sud proglasio ju je krivom i osudio na smrt. Strijeljana je 1917. godine u Vincennesu blizu Pariza, a prema legendi, odbila je nositi povez te do zadnjeg trenutka svog života gledala u oči svojih krvnika.