NEKOLIKO početnih ispitivanja koja su analizirala koliko je stanovnika razvilo antitijela na novi soj koronavirusa pokazala su da se covidom-19 zarazilo mnogo više ljudi nego što se prije mislilo. No, moramo biti vrlo oprezni pri tumačenju ovih preliminarnih rezultata.
Do sada smo prilikom testiranja uzimali bris iz nosa ili grla i u njemu tražili prisutnost virusa. No ni jedna zemlja nije uspjela testirati sve svoje građane niti baš svaku osobu za koju se sumnjalo da bi mogla biti zaražena koronavirusom, tako da zapravo ne znamo koliko je točno zaraženih u nekoj državi ili regiji. Logika nalaže da se zbog nemogućnosti sveobuhvatnog testiranja da zaključiti kako je broj oboljelih od covida-19 veći nego što pokazuju službene brojke, no pravo pitanje je - koliko.
Drugačiji način testiranja
Točan obim zaraženih važan je kako bi vlasti mogle razviti pravilnu strategiju ublaživanja ili pooštravanja mjera ograničenja i socijalne distance. Za razliku od testova koji se provode uzimanjem brisa i koji gledaju je li u našem tijelu prisutan virus, testovi na antitijela analiziraju koliko ispitanik u krvi ima antitijela na covid-19. Odnosno, ti testovi traže znakove prijašnje infekcije, piše New Scientist.
Istraživanje provedeno u kineskoj bolnici Zhongnan u Wuhanu pokazalo je da 2% od 3600 bolničkog osoblja ima antitijela na ovaj virus. To je iznenađujuće mali postotak s obzirom na razmjere epidemije u Wuhanu i na to da su medicinski radnici više izloženi virusu od ostatka populacije.
Suprotno tome, studija COVID-19 Antibody Seroprevalence in Santa Clara County, California koja je provedena u okrugu Santa Clara u Kaliforniji, gdje je dosad od koronavirusa umrlo oko 50 osoba, utvrdila je kako je 4 posto tamošnjih djelatnika bilo zaraženo covidom-19, što je čak 85 puta više od službene brojke.
Temeljem ovog nalaza stručnjaci su procijenili da od koronavirusa umire manje od 0,2 posto zaraženih, što je daleko manje nego što to tvrde druge procjene koje smatraju da je stopa smrtnosti od covida-19 negdje između 0,7 i 3,4 posto.
No, studiju iz Santa Clare nisu pregledali drugi neovisni stručnjaci te ona za sada nije prošla recenziju.
"Ne bismo trebali donositi nikakve odluke na temelju priopćenja za javnost sve dok studije ne prođu pravilnu recenziju", rekao je epidemiolog Daniel Larremore sa Sveučilišta Colorado.
Osnovni problemi sa studijom
Postoje dva glavna problema s ovom studijom. Prvo, kada je inficiran samo mali postotak populacije, testiranje antitijela može precijeniti broj zaraženih. Drugi problem je pravilan odabir reprezentativnog uzorka stanovništva.
Na primjer, pretpostavimo da određeno testiranje na antitijela ima 99 postotnu točnost (99%-tnu specifičnost), odnosno da će samo jedan od 100 rezultata biti lažno pozitivan (prikazat će da je ispitanik razvio antitijela mada ih on zapravo nema). Ako je zaraženo 50% populacije nekog područja, ovaj test bi vam mogao pokazati da 51% ima antitijela, što je prilično točno. Ali ako je zaraženo samo 0,1%, test će pokazati da je oko 1% populacije inficirano – što je desetostruko veća brojka.
Stručnjaci to mogu uzeti u obzir i korigirati rezultate, što je i urađeno u studiji iz Santa Clare. Međutim, oni su prilagodili rezultate specifičnosti od 99,5%. No, ako je istinska specifičnost testa samo nešto niža, na primjer 98,5%, svi pozitivni rezultati bili bi lažno pozitivni.
Drugi problem je odabir ispitanika. Studija iz Santa Clare nalazila je volontere putem Facebooka, što nije nasumičan odabir. Naime, velika je vjerojatnost da će se dobrovoljno javiti oni koji sumnjaju da su preboljeli covid-19. U idealnom slučaju studije bi trebale nasumično birati ispitanike.
Bolje izvedene studije trebale bi nam dati jasniju predodžbu o pravim brojkama zaraženih.