Ukrajinska vojska šalje medicinare na prvu liniju u iščekivanju pojačanog ruskog napada dok obje strane pokušavaju ostvariti napredak na bojištu prije nego što se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, piše Financial Times.
Vojni dužnosnici, vojnici i analitičari vide sljedećih nekoliko mjeseci kao kritičnu fazu u ratu, s Ukrajinom koja pokušava stabilizirati obranu i ojačati svoju poziciju u slučaju da je budući američki predsjednik prisili pregovarati s Moskvom.
Moskva je pojačala napade posljednjih mjeseci, a ukrajinske snage nisu bile u stanju držati crtu na istoku, gdje ruske snage sada napreduju većom brzinom nego u bilo kojem trenutku od 2022. Ukrajinski dužnosnici priznali su da se njihova obrana "raspada" zbog nedostatka vojnika.
Kijev očekuje da će se ofenziva ubrzati, a glasnogovornik ukrajinske vojske potvrdio je za Financial Times da se puno medicinskog osoblja šalje na istočni front u iščekivanju teških bitaka u nadolazećim danima i tjednima.
Ključna bitka također se sprema u ruskoj regiji Kursk, čije je dijelove Ukrajina zauzela u iznenadnom upadu u kolovozu. Ali, Rusija je sad prikupila oko 50.000 vojnika, uključujući i one iz Sjeverne Koreje, u novom pokušaju da potisne Ukrajince.
Trump je obećao okončati rat "u 24 sata" nakon preuzimanja dužnosti i kritizirao je američku vojnu pomoć Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin signalizirao je otvorenost za razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i drugim europskim prijestolnicama da bi novoizabrani američki predsjednik mogao podržati dogovor koji ide u prilog Moskvi.
Ali, ako Ukrajina uspije zaustaviti rusku ofenzivu i preuzeti inicijativu do trenutka kada Trump preuzme dužnost 20. siječnja, visoki ukrajinski dužnosnici vjeruju da bi mogli dokazati da su "borci i pobjednici" te tako uvjeriti Trumpa da stane uz njih.
Rusija u Kursku želi vratiti barem grad Sudžu, gdje je Ukrajina postavila vojno zapovjedništvo, ako ne i cijeli teritorij koji drže Ukrajinci prije nego što Trump položi prisegu u siječnju, prema Centru za obrambene strategije, sigurnosnom think-tanku sa sjedištem u Kijevu.
10.000 sjevernokorejskih vojnika koji su nedavno raspoređeni da se bore s ruskim vojnicima moglo bi pomoći da se ravnoteža okrene u korist Moskve u regiji Kursk. "To je ogroman broj. Ne možete to zanemariti", izjavio je visoki zapadni sigurnosni dužnosnik.
Gubitak Kurska lišio bi Zelenskog dragocjenog aduta u bilo kakvim potencijalnim pregovorima s Moskvom. Zelenski tvrdi da će u pregovore ući samo ako se Rusija potpuno povuče iz Ukrajine.
Putin, čija vojska posljednjih mjeseci stalno napreduje, izrazio je interes za pregovore samo ako Kijev prihvati sve njegove zahtjeve - uključujući proširenje ruske okupacije na cijelih šest okupiranih istočnih i južnih regija Ukrajine, od kojih Rusija nijednu ne kontrolira u potpunosti osim Krima.
Od kolovoza je Rusija zauzela preko 1200 četvornih kilometara u Ukrajini, prema Deep Stateu, ukrajinskoj skupini za praćenje rata, blisko povezanoj s ministarstvom obrane. To je duplo više nego što kijevske snage trenutno drže u regiji Kursk, pokazuju podaci Deep Statea.
Na nekoliko žarišnih točaka na bojišnici dugoj 1000 km ukrajinske snage trpe nemilosrdne ruske zračne i kopnene napade. Zapovjednik topničke jedinice u blizini Kurahova, gdje su borbe najintenzivnije, naveo je prije dva dana da Rusi "napadaju s tri strane". "Spremni smo se povući, ali još nemamo zapovijed s vrha", dodao je.
Kurahove i grad Pokrovsk 40 km sjeverno kritična su logistička središta za ukrajinsku vojsku i sada su uglavnom uništeni. Koksara u predgrađu Pokrovska, koja je također napadnuta, najveća je u Ukrajini i ključna za njezinu industriju proizvodnje čelika.
Centar za obrambene strategije procijenio je da će se do prosinca "linija fronte vjerojatno pomaknuti 30-35 km zapadno od trenutne pozicije". Ukrajinski general-bojnik Dmitro Marčenko prošlog je mjeseca rekao da se istočna fronta "raspada" zbog nedostatka streljiva i ljudstva.
"Ljudi su jako iscrpljeni. Oni jednostavno ne mogu držati linije na kojima se nalaze", požalio se. Nedostatak ljudstva, osobito pješaštva, ostaje najveći izazov Ukrajine, prema zapovjednicima i analitičarima.
"Prosječna dob je već iznad 40 u raznim brigadama i čini se da nema dovoljno pojačanja koja stižu na bojišnicu", istaknuo je Franz-Stefan Gady, vojni analitičar i suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu koji je nedavno posjetio Ukrajini.
Ukrajina planira unovačiti dodatnih 160.000 vojnika između studenog i veljače. Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu nada se da će tako vojne jedinice biti popunjene do oko 85 posto onoga što je potrebno. No, vojni stručnjaci i jedan visoki kijevski dužnosnik izrazili su skepsu da će cilj biti postignut, rekavši da je realnije očekivati da će biti mobilizirano do 100.000 vojnika.
Nekoliko ukrajinskih zapovjednika i vojnika objasnilo je da su napori da se privuče više ljudi u vojsku otežani time što je vojna služba neodređena. Kijev je bio oprezan s donošenjem zakona o demobilizaciji iz straha da bi to moglo dovesti do egzodusa vojnika.
"Mnogi momci sada vide mobilizaciju kao smrtnu kaznu", rekao je jedan stariji vojnik koji se pridružio vojsci u proljeće 2022. i od tada nije imao stanku. Stanislav Asejev, istaknuti ukrajinski novinar koji je postao vojnik, rekao je da će bez jasnog dogovora o razdoblju službe i kvaliteti obuke novaci biti demoralizirani i neučinkoviti.
Kako bi se nadoknadili nedostaci, neke su pješačke postrojbe navodno pojačane pilotima zračnih snaga, inženjerima, medicinarima i kirurzima, prema Mariani Bezuhli, zastupnici u odboru za vanjsku politiku. Pukovnik Jurij Ihnat, viši dužnosnik zračnih snaga, potvrdio je da je dio pripadnika zračnih snaga prebačen u postrojbe na prvoj crti.
Međutim, glasnogovornik ukrajinske vojske oštro je odbacio te navode. "Postrojbe zračnih snaga, uključujući inženjere, pilote, osoblje za održavanje i medicinske timove, ostaju na svojim specijaliziranim položajima", napomenuo je glasnogovornik i dodao da je više medicinara poslano bliže prvoj liniji u iščekivanju intenzivnijih borbi.
Dvojica zapovjednika koji su vodili jedinice na istočnoj fronti također tvrde da je kvalificirano osoblje, uključujući medicinare, prethodno raspoređeno u pješaštvo. "Rat ponekad zahtijeva takve stvari. Već sam slao svoje kuhare u rovove", kazao je jedan od njih.
Rusija je platila golemu cijenu svojih osvajanja. Admiral Sir Tony Radakin, šef britanske obrane, nedavno je procijenio da su moskovske snage imale oko 1500 mrtvih i ozlijeđenih "svakog dana" u listopadu te da su ukupni gubici od veljače 2022. dosegnuli 700.000.
Sjeverna Koreja bi također mogla poslati drugi val snaga kako bi ojačala prednost Rusije u ljudstvu. Kim Jong-un ima oko 20.000 vojnika koje bi mogao poslati i opskrbio je Rusiju vojnom potporom vrijednom 5.5 milijardi dolara, navodi se u izvješću Zaklade za slobodu Friedrich Naumann.
"Svaka prednost u ljudstvu i opremi se računa. Iako će Rusija vjerojatno naići na poteškoće u održavanju stope proizvodnje oružja do kraja sljedeće godine, Ukrajina sada ima mnogo veće probleme", zaključio je zapadni sigurnosni dužnosnik.