VLADIMIR PUTIN je 2018. godine otvorio Krimski most, a Washington Post u tekstu pod naslovom "Putinov most iz snova nestao je u plamenu" piše kako se "ruski predsjednik vozio na čelu konvoja kamiona s ruskim zastavama ponosno otvarajući" most koji povezuje poluotok Krim "koji je nezakonito pripojio".
Podsjećaju kako je Putin govorio da su "ljudi u vrijeme careva sanjali o izgradnji ovog mosta" te je dodao da je "ovo čudo" ostvareno "zahvaljujući vašem trudu i talentu".
"Ogromna eksplozija rano u subotu stvorila je vatrenu kuglu koja je otišla preko Putinova krunskog dragulja zahvaljujući, može se reći, Putinovu napornom radu pri pokretanju invazije na Ukrajinu. Dijelovi mosta mogli su se vidjeti kako tonu u vodu", piše Washington Post.
"Putinova strateška i simbolička katastrofa"
Američki medij navodi kako Ukrajina nije priznala da je uništila most, no podsjeća da je isto tako obećala da će ga napasti, okarakterizirajući ga metom "broj jedan" zbog strateške važnosti kao glavne rute za vlakove i kamione koji prevoze vojsku i oružje iz Rusije na Krim i dalje u Ukrajinu.
"Bila je to strateška i, dijelom zbog Putinove osobne povezanosti s mostom, simbolička katastrofa u ratu u kojem su simboli važni za moral nemirnog ruskog stanovništva te zapadnih pristaša Ukrajine, za koje su dobici za Ukrajinu važni ne samo kako bi se oružje moglo kretati već kako bi se građane uvjerilo da njihova žrtva, poput visoke cijene energije, donosi plodove", piše WP.
"Krimski most postao je simbol Putinove mitske snage, njegove sposobnosti da realizira velike infrastrukturne projekte, njegove ambicije da Rusiji vrati davno izgubljenu veličinu", nastavlja WP, dodajući riječi glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova iz 2018. godine, kada je rekao da su i najambiciozniji planovi mogući ako ih Putin provodi.
Izgradnja je trajala tri godine i koštala četiri milijarde dolara
Washington Post piše kako je nezakonita aneksija Krima Rusiji stvorila logistički problem. "Poluotok je bio povezan prevlakom samo s teritorijem pod kontrolom Ukrajine, što znači da su teret i ljudi mogli stići samo brodom ili zrakoplovom. Ideja o mostu, koji bi povezivao Rusiju s Krimom, postala je način da se riješi ta dilema."
Vraćaju se u prošlost i pišu kako su car Nikolaj II. i Sovjeti odustajali od ideje izgradnje mosta zbog cijene, izazova, izgradnje, vremenskih prilika i terena. "Putin je nastavio s projektom, a izgradnja mosta ubrzo je postala simbolom predanosti Moskve novom području Krima - domoljubni pothvat koji podsjeća na brane i kanale iz sovjetske ere koji su postali dio propagande radničke države."
Putin je u izgradnju Krimskog mosta uključio prijatelja iz djetinjstva Arkadija Rotenberga. On je postao milijarder tijekom 22 godine, koliko je Putin na vlasti. U tom je periodu Rotenberg dobio velike državne poslove u izgradnji te bio meta međunarodnog sankcija, navodi Washington Post. U konačnici, izgradnja gotovo 20 kilometara dugog mosta trajala je tri godine i koštala četiri milijarde dolara.
"Najgluplja stvar je uvjeravati zemlju da se ništa nije dogodilo"
Viši ukrajinski analitičar Simon Šlegel rekao je kako je to bio "projekt-ljubimac" za Putina, "kojim je povezao rusko kopno s poluotokom za koji su tvrdili da je njihov". Aneksija Krima i izgradnja mosta predstavljali su "Rusiju koja vraća povijesni teritorij" nakon što ga je Nikita Hruščov poklonio Ukrajini tijekom sovjetskih vremena", rekla je Marija Snegovaja, postdoktorandica sa Sveučilišta Georgetown.
Snegovaja smatra kako je eksplozija na mostu "još jedna potvrda" da nevolje s kojima se Putin sada suočava "nisu slične ničemu s čime je njegov režim tijekom gotovo cijelog trajanja" imao posla. Zbog toga je Putinovo vođenje rata ponovno kritizirano u ruskim medijima, dodaje Snegovaja.
"Najgluplja stvar koju sada možete učiniti je uvjeravati zemlju da se ništa strašno nije dogodilo", napisao je ratni dopisnik Pravde Alexander Kots. Ukrajinci su "pogodili simbol", napisao je i dodao: "Krimski most je simbol da je poluotok sigurno zapečaćen za Majku Rusiju i da ga ništa ne može otrgnuti od nje."