U srpnju su dužnosnici NATO-a rekli da će Ukrajina možda morati pričekati još godinu dana prije pokretanja nove protuofenzive protiv ruskih snaga.
Ta se procjena temeljila na kašnjenju zapadne potpore, posebice na sporom odobravanju vojne pomoći američkog Kongresa, rekao je za Business Daniel S. Hamilton, viši suradnik na Institutu Brookings i viši suradnik na Institutu za vanjsku politiku Sveučilišta Johns Hopkins.
Iznenadni upad u Kursk
No prošlog tjedna Ukrajina je pokrenula iznenadni napad na rusku regiju Kursk, uhvativši ruske snage nespremne i prisilivši ruskog predsjednika Vladimira Putina da vrati dio snaga iz Ukrajine.
Nakon mjeseci nemilosrdnih ruskih napada na ukrajinski teritorij, činilo se da će Ukrajina biti osuđena na sporo i nemilosrdno povlačenje u istočnoj Ukrajini.
Ali novi ukrajinski upad u Kursk podsjeća saveznike Ukrajine da ishod rata nije unaprijed određen. To je posebno važno uoči nadolazećih izbora u SAD-u, kojih je Ukrajina itekako svjesna, rekao je Hamilton za Business Insider.
Pobijedi li Trump, postoji ozbiljna prijetnja da će prekinuti vojnu pomoć Ukrajini, a bivši je predsjednik u lipnju rekao da će "odmah to riješiti". Kijev se stoga vjerojatno pokušava dovesti u najbolju moguću poziciju ako bude morao ući u pregovore s Rusijom.
Priprema za američke izbore, ali i moguće pregovore
"Politički gledano, Ukrajina operacijom u Kursku želi osigurati da ima čime pregovarati dođe li do pregovora", napisao je za Guardian Jack Watling, viši znanstveni suradnik za kopneno ratovanje pri britanskom sigurnosno-obrambenom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).
"Ukrajinska vlada želi biti sigurna da, ako mora ući u taj proces, ima nešto što Rusija će htjeti zamijeniti za ustupke u pregovorima", dodao je. "Ukrajinska vojska stoga mora uzeti i držati značajan dio ruske zemlje za vrijeme trajanja potencijalnih pregovora."
Hamilton je rekao da nova strategija Ukrajine pokazuje njezinu sposobnost provođenja složenih operacija koje uključuju brojna vojna sredstva, jačajući svoj položaj na bojnom polju te pokazujući da može aktivno oblikovati sukob.
Međutim ostaje za vidjeti koliko dugo može nastaviti s takvom operacijom. Naime, sposobnost održavanja zamaha ovisi o stalnoj opskrbi i obnavljanju ukrajinskih snaga, što je i dalje neizvjesno, dodao je Hamilton.
Upad pokrenuo promjenu
Unatoč tome, upad je možda pokrenuo promjenu u politici Zapada.
Dok Zapad nije bio voljan dopustiti Ukrajini da udari na Rusiju, brojne su članice NATO-a signalizirale svoju potporu potezima Ukrajine u Kursku - uključujući Njemačku, koja je često strahovala da će isprovocirati Putina na značajniju eskalaciju.
"Ukrajina ima pravo na samoobranu u sklopu međunarodnog prava", reklo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi za Politico ranije ovog mjeseca. "To nije ograničeno na vlastiti teritorij."
Američki Institut za ratne studije rekao je ovog vikenda da je "prerano za procjenu ishoda i operativnog značaja ukrajinskog upada u Rusiju". No dodaje se da, zbog razmjera sukoba u rusko-ukrajinskom ratu, napredovanje u Kursku i ruske operacije u istočnoj Ukrajini vjerojatno nisu "odlučujuće vojne operacije" za ishod rata.