Švedska ministrica: Ukrajina mora pobijediti, ne znam koliko će rat trajati
ŠVEDSKA ministrica europskih poslova Jessika Roswall dala je intervju za N1 u kojem je komentirala otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, situaciju u Ukrajini te ostale političke aktualnosti u Europi.
Najveća vijest za našu regiju prošlotjedna je odluka Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Znamo da je ova odluka donekle uvjetovana. Prema vašem mišljenju, što čeka Bosnu i Hercegovinu?
Bila je to veoma važna odluka i krenula bih od prosinca 2022. godine, kada smo donijeli odluku o statusu kandidata, što je na neki način također bio početak. No sad imamo odluku o početku pregovora. Dakle, bila je to važna odluka. Švedska snažno podupire proširenje. Europska unija donijela je odluku, a sada je sve u rukama zemlje kandidatkinje, u ovom slučaju BiH, da ostvari napredak i provede nužne reforme. Švedska ju u tome snažno podupire, bilateralno, ali i kroz EU. Jučer sam poslala sljedeću poruku BiH, nastavite s napornim radom. Važno je da obave posao i da ih mi u tome podupiremo. Dakako, mnogo je posla, ali ovo je bio važan i povijesni korak naprijed.
Došlo je i do značajnog ubrzanja procesa proširenja općenito, uz Ukrajinu i Moldaviju, a sada i Bosnu i Hercegovinu. No govorimo o zemljama koje su u ratu ili im prijeti opasnost rata, a u BiH imamo društvo koje je nakon sukoba i dalje duboko podijeljeno. Što mislite, kada će ove zemlje biti spremne za punopravno članstvo? Imamo primjer Turske, koja je započela pregovore istoga dana kada i Hrvatska.
Ne mogu vam dati točan datum jer nema fiksnog datuma. Važno je da se ovaj proces temelji na postignućima. Dakle, datum pristupanja vjerojatno će se razlikovati od zemlje do zemlje. No ono što ste rekli vrlo je važno. Ruska agresija na Ukrajinu naglasila je važnost proširenja jer je u pitanju naša sigurnost i stabilnost našeg kontinenta. Zato moramo snažno podupirati proširenje, to je i razlog zašto je ova odluka sada donesena. No ne mogu vam reći točan datum. Vjerojatno će trebati neko vrijeme, znamo da su potrebne reforme, a za neke od njih trebat će vremena. No veoma je važno sada donijeti te odluke pa da možemo učvrstiti suradnju tijekom procesa pristupanja.
Povijesna odluka o ulasku u NATO
Švedska je napokon postala članica NATO-a nakon dvije godine pregovora i višestoljetne neutralnosti. Kao prvo, zanima me kakav je osjećaj među građanima Švedske? Jesu li osjetili svojevrsno olakšanje? Osjećate li se sada u Švedskoj sigurnijima kao članica NATO-a?
Da, osjećamo se, to je bio i razlog zašto su Šveđani brzo promijenili stav. To je za nas doista povijesna odluka. Dvjesto smo godina bili neutralni. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu predali smo zahtjev za članstvom u NATO-u u bliskoj suradnji s Finskom i sada kada smo članica, dakako, smatramo da je ovo važan korak za nas. Važan je za nas, za našu sigurnost, ali kao što sam vidjela tijekom današnjih sastanaka u Hrvatskoj, važno je da to i NATO čini sigurnijim i snažnijim.
Kad se osvrnete na proces pregovora s Turskom i Mađarskom, kao ministrica europskih poslova sigurna sam da ste izravno bili uključeni, je li se išta promijenilo u odnosima Švedske i tih država? To nisu bili laki pregovori.
Ne, nisu bili laki. Za mene kao ministricu europskih poslova drukčije je, imam dobru suradnju s mađarskim kolegom u Vijeću, tako je bilo i ostalo, Unija vrlo dobro funkcionira. Ne bih rekla da je to promijenilo odnose, te su obje zemlje važne Europskoj uniji i Švedskoj i veoma je važno da imamo dobre odnose. Za mene se ništa nije promijenilo i blisko surađujemo unutar Europske unije.
A švedsko stajalište kad je posrijedi Mađarska, vladavina prava i svi problemi koji su na stolu. Zadržali ste isto stajalište?
Apsolutno. I tu mogu reći, kako je bilo, tako je i ostalo. Za Švedsku su vladavina prava, demokracija i medijske slobode važne, tako je oduvijek bilo i bit će. To je veoma važno pitanje i kada govorimo o novim državama kandidatkinjama i naglašavamo ga na različitim razinama.
"Ukrajina mora pobijediti"
Kad govorimo o Ukrajini, s vojnog gledišta i gledišta sve potpore koja dolazi iz EU-a. Očekujete li da će Ukrajina pobijediti u ovom ratu ili nas čeka dugo razdoblje, možda i cijelo desetljeće, “statusa quo”?
Ukrajina mora pobijediti u ovom ratu. To je važno za njih, ali i za našu sigurnost. I zato kažemo da se ne bore samo za svoju nego i našu sigurnost. Ne znam koliko će trajati. No važno je da EU nastavi pružati snažnu potporu u gospodarskom, vojnom, humanitarnom i političkom smislu. Kada govorimo o proširenju, njihovom statusu kandidata i pregovorima, važno je da im sve države članice pruže potporu u procesu pristupanja.
Je li solidarnost prema Ukrajini i dalje jednako snažna kao na početku rata?
U Švedskoj jest, vrlo je snažna i sigurna sam da će se nastaviti, jer osjećamo bliskost i jesmo vrlo bliski s Ukrajinom. A tijekom švedskog predsjedanja Vijećem EU-a jedan od naših prioriteta bio je zadržati jedinstvo unutar EU-a, u čemu smo također uspjeli. Isto tako, vidim da u Europskoj uniji postoji konsenzus u pogledu nastavka potpore Ukrajini, donošenja odluka o novim sankcijama Rusiji itd. Dakle, rekla bih da je jedinstvo čvrsto. Dakako, moramo i razgovarati o tome kako bismo mogli nastaviti s podrškom. Jer nedostaju im financijska sredstva, u veljači smo donijeli važnu odluku o dugoročnoj ekonomskoj suradnji, ali moramo proizvoditi i više streljiva kako bismo pomogli Ukrajini.
Zelena tranzicija i klimatske promjene
Osim činjenice da imamo golem i razoran sukob na europskom kontinentu, što još vidite kao najveće globalne izazove za EU u sljedećem desetljeću?
Naš je cilj učiniti Europu sigurnijom, zelenijom i slobodnijom. I zato su potpora Ukrajini i obnova Ukrajine kada za to dođe vrijeme najvažniji i golem izazov za EU. Imamo i problem s migracijama i organiziranim kriminalom. Morat ćemo se uhvatiti u koštac i sa svim tim problemima u nadolazećim godinama. Zelena tranzicija i klimatske promjene također su veliki problemi s kojima se moramo pozabaviti. I zato je Švedska tijekom svog predsjedanja toliko naglašavala stavljanje konkurentnosti visoko na dnevni red. To uključuje i to da Europu učinimo slobodnijom, slobodno tržište itd. Rekla bih da su to otprilike izazovi s kojima se suočavamo sada, ali bit će pred nama i u budućnosti.
Kada govorimo o zelenoj tranziciji, tu svakako mnogo možemo naučiti od nordijskih zemalja. No spomenuli ste i migracije, koje su i u Švedskoj golem izazov. Što u tom pogledu očekujete u sljedećem desetljeću? Trebamo li promijeniti svoju politiku?
I dalje imamo velik problem s integracijom migranata u Švedskoj. To je visoko na dnevnom redu moje vlade i donosimo razne odluke na tom području. Ali odluka o paktu o migracijama, za koji se nadamo da će biti finaliziran u iduća dva tjedna, bila je važna odluka Vijeća, a zatim Europskog parlamenta, jer smo dugo raspravljali s nekim državama članicama o tome.
No taj nam je pakt o migracijama potreban, a sada ga treba provesti. Nadamo se da ćemo tako uspostaviti bolji nadzor nad granicama, stopa povratka bit će bolja, moramo se i više fokusirati na suradnju s trećim državama. To vjerojatno neće biti dovoljno, trebamo i druge instrumente. No trenutačno je provedba pakta jedno od najvažnijih pitanja za sve države članice Europske unije.
Teme sigurnosti i rata u Ukrajini
Migracije će biti važna tema tijekom nadolazećih europskih izbora. Neki će je pokušati iskoristiti na konstruktivan način, no svjesni smo i da će neke snage unutar EU-a to pokušati upotrijebiti kao dezintegracijski element. Što očekujte tijekom kampanje prije izbora u lipnju i kakvu izlaznost očekujete u Švedskoj i općenito?
Iz prošlosti znamo da kampanje za europske izbore katkad imaju tendenciju biti nacionalne. Mislim da se nijedan europski političar i ministar europskih poslova s time ne slaže i treba se fokusirati na europska pitanja. Zapravo, mislim da će se to i dogoditi na ovim izborima jer sigurnost i rat u Ukrajina na dnevnom su redu svih država. Nadam se da će u fokusu biti i druge važne teme koje smo spomenule, recimo, klimatske promjene, problemi koje naše države ne mogu riješiti same, za koje trebamo suradnju.
Dakle, to bi bio moj cilj, a o tim europskim politikama govorim i dok putujem po Švedskoj. Što se tiče izlaznosti, u Švedskoj je izlaznost 55 posto, što je premalo, mnogo je viša na “redovnim” izborima. Ne volim ih zvati redovnima jer su izbori za Europski parlament kao i svi drugi. Nadam se da će izlaznost biti viša. Kao ministrica europskih poslova nastojim mnogo putovati, razgovarati s mladima o ovim važnim temama kako bih pokušala povećati izlaznost.
Mislite li da dobivamo tu bitku i da ćemo imati bolje rezultate na ovim izborima kad je riječ o mladima?
Nemam odgovor na to pitanje, morat ćete mi ga postaviti 10. lipnja. Ali svakako ću dati sve od sebe. Mislim da mladi, ali dakako i svi drugi, vide da za probleme s kojima smo suočeni trebamo rješenja na razini Europske unije, možda i na globalnoj razini. I zato je toliko važno glasati na izborima za Europski parlament, jer je Europski parlament jedan od zakonodavaca u pogledu tih pitanja. Nadam se da ćemo biti uspješni, a ja ću učiniti sve što mogu da povećamo izlaznost.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati